Na saobraćajni kolaps u Kotoru, odgovorni se godinama ne osvrću

11
saobraćajni kolaps u Kotoru

Aleksandar Stjepčević, Mirza Krcić, građani

Aleksandar Stjepčević, Mirza Krcić i građani

Početak sezone iznenadio je čelnike lokalne uprave i ove godine.

U luku Kotor uplovljava i po nekoliko velikih kruzera dnevno koji dovedu i do desetak hiljada turista.

Tada nastaje haos.

Najveći dio hoće u stari grad, a da bi tamo stigli moraju preći magistralu, jedinu saobraćajnicu koja prolazi kroz Kotor i kojom mile kolone automobila od kraja tunela pa nerijetko i do Doma zdravlja u Dobroti.

Kada se tu dodaju autobusi koji legalno i oni kojima samovoljom dozvoljava menadžment kompanije da prodaju aranžmane unutar lučkog prostora, kolaps je potpun.

Godinama to tako traje i niko ne preduzima ništa u rješavanju problema.

Pozvali smo Aleksandra Stjepčevića, predsjednika kotorske opštine i pitali ga da li neko razmišlja da, makar obezbijedi privremeno rješenje da se ovaj problem bar ublaži.

Kolaps u saobraćaju kotorski je problem broj jedan, posebno u sezoni koja je uveliko počela dolaskom brojnih kruzera i turističkih autobusa koji se i dalje parkiraju i obavljaju ukrcaj i iskrcaj putnika na Benovu, što dodatno otežava saobraćaj, konstatovao je Stjepčević.

U Opštini, kaže on, intenzivno razmišljaju o rješenju ovog gorućeg problema i sjutra će Savjet za bezbijednost saobraćaja prezentovati stručni prijedlog za njegovo ublažavanje, naročito u dijelu kontakt zone.

Stjepčević se nada da će prijedlog biti prihvaćen i da će premostiti problem dok se ne uspije riješiti pitanje pothodnika kod Lučke kapetanije kao konačnog rješenja.

Opština će, kazao je Stjepčević, uz privremene mjere Savjeta za saobraćaj preduzeti i mjere uz pomoć saobraćajne policije kada im dođe pojačanje u ljudstvu za sezonu, kako bi se što više ublažile gužve i zastoji u Kotoru.

U toku je i razmatranje korišćenja mobilnih semafora i autobuskog prometa kod Zavoda za zapošljavanje, što dodatno stvara zagušenje s obzirom na veliki broj autobusa.

Na pitanje Skala radija ko i što koči izradu pothodnika koji se iz ljeta u ljeto obećava građanima, Stjepčević je rekao da je do sada urađeno ukupno pet idejnih rješenja, vjerujući da će se prihvatiti posljednje kako bi se raspisao tender za početak radova na izgradnji pothodnika.

Pozvali smo i Mirzu Krcića, direktora kotorske Turističke organizacije koji je kazao da su gužve očekivane što zbog povećanog broja dolazaka brodova u kotorsku luku, što zbog činjenice da je Kotor ove godine proglašen od Lonely Planet za prvu destinaciju koju treba posjetiti.

Kotor je dostigao vrhunac i s obzirom na infrastrukturu teško može da se izbori sa gužvom koja je već sada dostigla obim koji je bio karakteristčan u periodu jul-avgust.

Što se tiče TO Kotor, Krcić je u nekoliko navrata davao pismene i usmene  prijedloge u vezi rješavanja prelaska, pogotovo putnika sa brodova.

Jedno od privremenih rješenja je i privremena pasarela, koju je Krcić vidio na sajmu u Majamiju, koju radi firma iz Barselone, za prelazak putnika kako u lukama tako i na aerodromima.

Riječ je o mobilnim pasarelama sa pneumaticima koje svakog trenutka mogu da se dislociraju da ne ugrožavaju ambijent i vizuru starog grada.

Na žalost, po riječima Krcića nije bilo interesovanja da se na ovaj način pristupi rješavanju problema.

Rješenja svakako postoje, samo treba više dobre violje, kazao je on, konstatujući da je u perspektivi konačno rješenje pothodnik.

Ono što donekle može ublažiti saobraćajni kolaps je da i sami građani Kotora što manje koriste svoja motorna vozila, a više alternativni prevoz autobusima, motorciklima i biciklima, poručio je Krcić.

11 KOMENTARI

  1. Najbolje rjesenje prelaska izmedu Rive-Luze i Grada je izgradnja pjesackog podhodnika sa pokretnim stepenicama na mjestu bivseg pjesackog prelaza vizavi Kafane Dojmi. Naravno, projekat ovog podhodnika treba da urade specijalizovane kuce iz svijeta a ne domaci nekompetentni strucnjaci.

  2. Naš grad je premal da primi 4-5 hiljada turista na dan,naša infrastruktura to ne može podnijeti a mjesta nema za proširenje.
    Naš zaliv je mali da primi 2-3 mega kruzera na dan,naša obala je mala da bi ih mogla prihvatiti na vezu.
    Sidrenje je moguće ali sto u slučaju pomorske nezgode?Piloni ,bove ili jedno ili drugo.Oboje mijenjaju izgled akvatorijuma.Studije izvodljivosti su neophodne.
    Putnici s kruzera zakrče grad i ta gužva istjera tradicionalno kopnene turiste.
    Kotor je postao buvljak kineskih suvenira,naplatiti takse ,parking, marine ,sto je trenutni ideal :malo rada a puno para..
    Postavljaju se sledeća pitanjnja:
    -kako živjeti u tom krkljancu od turista sa kruzera
    -kako razviti elitni turizam
    -kako razriješiti odnos šteta/korist gradu od kruzing turizma(izduvni gasovi,otpadne vode,otpad s brodova ,narušavanje podmorja i ekonomska dobit uz neophodna ulaganja .).
    Oodgovor moze biti u razvoju elitnog turizma uz manje kruzere po broju putnika i tonazi il iu sufinansiranju
    Koncept razvoja je neophodan a ne samo odgovarati trenutačnim problemima

  3. Zašto Mirza pričas da u Opštini nisu zainteresovani za pasarele kad i sam znas da je zavod odma odbio taj predlog i da nijesu htjeli ni da raspravljaju… nemoj da pricas lazi ako nisi upucen

  4. Predsjednik nezna,TO nezna,poslanici neznaju pa ko onda treba da riješi ovo pitanje godinama nerješivo za ovu nesposobnu vlast..E pa ja ću vam kazati riješenje,ali samo pod jednim uslovom,.Promjeniti ovaj narod,a onda dovesti još ovijeh sa sjevera da naprave blokadu na rivu da niko ne može proći.Mrš , sram vsa bilo bagro nesposobna.

  5. За чији интерес надвожњак или подвожњак? За интерес народа који трпи гужве у саобраћају и хаос у граду или за интерес само пар особа и пар џепова?

  6. Nadvožnjak ili podvožnjak, nije pitanje sad. To se pitanje nametnulo 2010. godine, kada je broj kruzing turista porastao za 1,93 puta u odnosu na prethodnu godinu. Nije valjda trebalo čekati šest godina da se uradi projekat, pa ni njih tri, koliko ih ima sada. Broj kruzing turista je svake naredne godine bilježio rast. Ove godine se predviđa 491 632 kruzing turista, što je 6,5 puta više u odnosu na 2010. godinu.
    Nije li i ovo jedan od razloga nezainteresovanosti građana za projekat žičare? I, ne samo za taj projekat. Prije bi to mogla biti poruka građana : „ Hoćemo objekte, a ne samo projekte !“

  7. Mucite Lopine jedne,kome pricate,ispricanu pricu godinama.vi to gradite po kafanama i privatnim zurkama.Sve je dobro,dok nekome ne pukne film,pa napravi pravi haos usred guzve,jer covjek nemoze poci nedaj boze do bolnice.

  8. U Crnu Goru se problemi mogu rijesiti tek onda kada se vlast satjera uza zid da joj nema odstupanja.Tek onda vlastodrzci reaguju.Ako narod bude cekao da rijesi neke probleme na regularan zakonski nacin nacekace se.Samo na silu,konkretno u ovom slucaju blokirat luku kotor i ne dozvolit turistima da sadju sa broda,garantujem da bi nasa lijepa vlastela rijesila problem za 24 sata.Drugo snabdijevanja prodavnica i svih radnji od ponoci do sest ujutr kao u citav normalni svijet,i automatski 30%manje guzve u Kotoru.Samo treba delat a ne spavat u kancelarije po cijeli dan.

  9. Iznenadili ih ????? Kako da ne ? A prosla godina ? Pretprosla ? Uopste unazad godine ? Ma PASARELA je zakon i to su jos dosta ljudi predlafalo mimo Mirze pa nista i na tribinama i preko medija i konkretno a ovo pokazuje samo slabost i neznanje nadleznih . Pasarela je oko 200000 e i pod hitno je montirati MONTAZNO DEMONTAZNOG TIPA !!!! A podhodnik kada bude gotov nju uklonite !!! Gospodo manje igrajte sportsku kladionicu i izlazite kroz lokale uvatite se rabote ….jos malo tu tu pa pa

Leave a Reply to Pikula Mikula Cancel reply

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].