Nastavak gradnje u Kostanjici bi Kotor izbrisao sa UNESCO-ve liste

6
naselje u Kostanjici kao čir na licu nevjeste Jadrana

dr Anastazija Miranović

Prekomjerna gradnja u Kostanjici je primjer devastacije kulturnog pejzaža zbog koje smo opomenuti od UNESCO-a.

Ukoliko bi se gradnja nastavila, ozbiljno bi zaprijetila statusu Kotora na listi svjetske kulturne i prirodne baštine.

Ovu opasnost je potvrdila, gostujući u Skala radiju dr Anastazija Miranović, direktorica Uprave za zaštitu spomenika kulture Crne Gore.

Gradnju na ovom mjestu, u nizu bisera Boke Kotorske, svojevremeno je odobrena Detaljnim urbanističkim planom, na koji nije na vrijeme dato negativno mišljenje od strane tadašnjeg Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture.

“Istina, dato je sa zakašnjenjem, ali kada je sve već prošlo, pa je prosto nelogično da se tako drastično zakasni kada je u pitanju svjetsko dobro. Na žalost, nije to jedini DUP koji je donešen u tom periodu. Mnogi su planovi, koji se tiču kotorske opštine tada usvojeni, poput DUP-a Dobrota”, podsjetila je naša sagovornica.

Bez želje da nekoga oslobodi krivice, Miranovićeva je kazala da ne može sa sigurnošću kazati da li je kašnjenjenje davanja negativnog mišljenja tada bila nečija namjera ili je razlog bio nedostatak kadrova koji je i danas prisutan u Upravi u kojoj radi mali broj ljudi osposobljen za ove poslove.

Sve to dovodi do situacije da se blagovremeno ne ogovori na zahtjeve.

“Ne želim da amnestiran ničiju krivicu ni odgovornost. Slažem se sa vašim stavom da, kada je svjetsko kulturno dobro u pitanju i takvi prostorti od značaja, da moraju biti tretirani sa najvećom mogućom pažnjom. Posebno vizura sa Kostanjice, ta slika prema Perastu koja je upravo jedan od repernih atributa univerzalne vrijednosti svjetskog dobra, pa za njenu devastaciju nema opravdanja. Ne mogu da kažem ni da je samo krivica tadašnjeg Zavoda za zaštitu spomenika ili Uprave danas“, kazala je  Miranovićeva.

Ona je saopštila da, tada Regionalni zavod a danas Uprava za zaštitu spomenika kulture daju mišljenje koje je veoma bitno za odluku hoće li se nešto graditi ili ne, ali nije sva odgovornost samo na njima.

Miranovićeva je kazala da u ovom trenutku postoji još šest do osam građevinskih dozvola koje su operativne, odnosno važeće za dalju novu gradnju na ovom prostoru.

Sada je gradonačelčnik Kotora, po njenim riječima u velikom problemu, odnosno nadležni opštinski Sekretarijat, oko toga da li da izda te dozvole ili ne?

Da se ja pitam, kazala je direktorica Miranović, prije ih ne bi izdala i platila bi investitorima sve ono što su time izgubili. Bila bi to manja šteta od one koja bi nastala nastavkom gradnje koje bi, po važečim planovima u Kostanjici trebala da bude još više nego što je do sada izgrađeno“.

Direktorka Uprave za zaštitu kulturnih dobara je kazala nadalje, da ima pismo crnogorske ambasadorke pri UNESCO-u gospođe Ponorac i sekretarke za UNESCO koja izričito kaže da bi nastavak gradnje u Kostanjici zaista Kotor izbrisao sa liste svjetske baštine.

Dileme nema. Direktorka Miranović je jasna da, iako nema mogućnosti da odlučuje, javno kaže da jemanja šteta nadoknaditi izgubljeno onima koji su stekli zakonsko pravo da tamo grade, od posljedice za državu da se Kotor ukloni sa UNESCO-ve liste.

To bi bila degradacija prostora i devalviranje vrijednosti, a i za postojeće stanje je potrebno, po njenim riječima, pod hitno raditi sanacioni plan. Moguće da bi se, nekim adekvatnim ozelenjavanjem mogla koliko toliko ublažiti ružna slika koja zaklanja jedan od najljepših pogleda na peraške otoke, kaže dr Miranović.

Po njoj su potezi koje treba uraditi sljedeći: prvo plan sanacije, a potom i obaranje postojećeg urbanističkog plana Kostanjice adekvatnim argumentima, a jačeg od devastirane slike Boke sa peraške strane nema.naravno, uz opasnost da budemo izbrisani sa liste kulturne i prirodne baštine UNESCO.

Istina, i za ovaj prostor važi  monitoring, ali svakako treba spasiti ono što se spasiti može.

Očigledno je bio potreban monatorijum koji će biti na snazi do donošenja Prostornog ubanističkog plana, na koji se čeka više od deset godina.

Prepreka za njegovo donošenje bila je Uprava, a u javnosti smo prozivani jer nije donešenea Studija za zaštitu kulturnih dobara, kazala je Miranović.

“Ta studija je konačno donešena i do jula je rok za donošenje PUP-a. Ako se do tada ne donese, onda država planove stavlja van snage”, objasnila je ona.

6 KOMENTARI

  1. Nešto više od tri decenije , tačnije 1979. godine, Kotorsko – risanski zaliv, svojim nepokretnim i pokretnim spomeničkim nasljeđem, posebno je skrenuo pažnju posljedicama koje je ostavio zemljotres 15.aprila 1979. godine. Ne bez razloga Bogatstvo spomeničkog nasljeđa kao dokaz uloge koju je ovaj zaliv imao tokom istorije, nije se manifestovalo samo u arhitetkturi, već i u kulturi, i odnosu prema tom nasljeđu i jednih prema drugima. Zemljotresi tokom istorije, ratovi, krize u pomorskom brodarstvu, prevazilaženi su očuvanjem bogatog prirodnog i kulturnog nasljeđa, poštujući prirodne i kulturne osobenosti tog nasljeđa, njihove karakteristike, fnkcije i namjenu.
    I, upravo, navedene osobenosti su bile razlog i povod za upis Kotorsko – risanskog zaliva u prirodnu i kulturnu baštinu UNESCO-a. I, nakon , gotovo, četiri decenije, došli smo u situaciju da brinemo hoćeli navedeno područje ostati upisano u navedenu listu. Razlog tome treba tražiti u promjeni fizionomije i tipa naselja i prirodnog okruženja, kao posljedice prekomjerne gradnje.
    U proteklom periodu broj stanovnika u Kotorsko – risanskom zalivu ( 18 421 stanovnik ) nije se bitno promjenio, svega 1 967 stanovnika ili 12% više u odnosu na 1981. godinu, prvu popisnu godinu stanovništva, domaćinstava i stanova nakon zemljotresa 1979. godine. U istom periodu broj domaćinstava porastao je za 41% , sa 4 485 na 6 339. Međutim, broj stanova u istom periodu porastao je sa 4 534 na 11 142 stana ili 2, 46 puta. Tako, naprimjer, D. Stoliv ima 352 stanovnika, 136 domaćinstava i 757 stanova. Dobrota ima 8 291 stanovnika ili 52% više nego 1981. godine , a 2,75 puta više stanova. Risan je 2011. godine imao 1 344 stana a 1981. godine 344.
    Eto, to su , neki od podataka, koji ilustruju „ sliku „ Kotorsko –risanskog zaliva. Ukazivao sam na ovo, ali, na žalost, bez uspjeha. Slično sam doživio i sa Budvom, prije deset godina, ali mi je u TV emisiji, stručnjak iz Budve kazao: „ Dobro je što se ovakvi ne pitaju „.

    • Znas kako jeli jado? Imas i pomocnika pa ste “mi”!Odlicne su vam rabote nema nego sve cvijeta za tobom od rabota koje si odje i svudje drugo naumio! Nego si slab govornik.Slab si i sa argumentima jer ih neznas naci i jer si glup!Pazi da ne panes nizbrdo kad krenes iz kuce ima leda!

    • SVAKAKO ! To je bio DIL SDP i DPS, Ranka i Mila, odnosno Ružice i Maje, a tu su bili i pomoćnici, razni ” stručnjaci” koji su ćutali ili uzimali pare….

Leave a Reply to Milo Cancel reply

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].