Negativan uticaj morskog otpada na ribarstvo, akvakulturu, navigaciju, energiju i turizam

0
Bokokotorski zaliv

Dr Joksimović i Dr Đurović

dr Joksimović – dr Đurović

Svakog dana treba misliti na planetu Zemlju uz brigu o njenom očuvanju, a kada je na planeti jedan od najljepših zaliva svijeta, kakav je Bokokotorski, onda je obaveza više.

Privilegija je živjeti na obalama zaliva, ali je ljudskim nemarom upravo sve više ta obala devastirana, počev od prekomjerne gradnje do svakodnevne ljudske nebrige.

Kako objasniti da na obalama zaliva ima i dalje smeća, šuta, školjki  automobila, da morem plutaju teško razgradive kese i plastična ambalaža, da su na morskom dnu stare ribarske  mreže, a more za mnoge veliki kontejner u koji se baca sve i svašta.

U svijetu se 22. april obilježava kao Dan planete Zemlje.

Najveći naprijatelj prirode i njenom održivom razvoju je čovjek sa niskom sviješću o tome da je moramo čuvati za nas, ali i generacije koje dolaze, poručio je za Skala radio dr Aleksandra Joksimović, šef labaratorije za ihtiologiju i ribarstvo Instituta za biologiju mora u Kotoru.

“Uticaj čovjeka na zaliv je velik i to svih aktivnosti, turizma, ribarstva, brodova koji ulaze u zaliv i svega što zovemo integralnim aktivnostima. One moraju biti i sprovedene na način da što manje negativno utiču na ekologiju, biodiverzitet i život u zalivu uopšte”, kazao je Joksimović.

Moraju se naći modeli da to upravljanje bude održivo, da se koriste povoljnosti turizma, marikulture i ribarstva, ali s mjerom i imperativom  zaštite životne okoline, poručio je Joksimović.

Projekat DEFISHGEAR, koji je među pet naučnih programa dobio kotorski Institut za biologiju mora je jedan od strateških projekata koji se bavi otpadom u Jadranskom moru čiji su glavni ciljevi bazirani na zajedničkoj bazi podataka i monitoringu.

Takođe je potrebno dati smjernice na koji način treba upravljati otpadom koji u dobrom dijelu može da se reciklira, kazao je našem radiju dr Mirko Đurović, direktor Instituta za bilogiju mora.

U ovom trenutku je najvažnije, po riječima Đurovića, da se objedine svi dosadašnji rezultati istraživanja svih partnera na Jadranu u zajedničku strategiju.

Ona će poslužiti jadranskim zemljama i Evropskoj komisiji da daju smjernice sa ciljem očuvanja i poboljšanja Jadranskog mora kao životne sredine.

Najpogubnije za Jadransko more i zajednički problem svih je velika količina plastike koja, najviše putem riječnih nanosa dospijeva u more, sporo se razgrađuje, prekriva morsko dno i smanjuje životni prostor za morske organizme i život u moru uopšte.

Najteže je taj otpad vaditi sa morskog dna, kazao je Đurović.

“Zbog toga treba da svaka zemlja ima svoju strategiju za upravljanje otpadom i ne dozvoliti da budući otpad dospijeva u more u bilo kom obliku. Morski otpad ima negativan uticaj na vitalne prirodne sektore kao što su ribarstvo, akvakultura, navigacija, energija i turizam, a značajno može ugroziti zdravlje ljudi i njihovu bezbijednost. Glavna i početna tema ovog projekta su napuštene ribarske mreže koje love ribu koju niko ne konzumira”, objašnjava dr Đurović.

Slovenački partner je razvio tehnologiju recikliranja tih mreža.

U Bokokotorskom zalivu akcenat je na tradicionalnim ribarskim alatima.

Kotorski Institut je radio procjenu otpada u Bokokotorskom zalivu u kome je velika količina od plastike, željeza, ribarskih starih mreža, školjki od automobila.

I ovom prilikom Đurović je apelovao na stanovništvo i turiste koji posjećuju jedan od najljepših zaliva svijeta “ni kamenčić u more“, baš kako što su vjekovima govorili starosjedioci u Boki Kotorskoj.

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected]