Novaković: Na današnji dan u Ustavnom sudu preko 3.000 predmeta, to je nemoguća misija; Perović: Raditi na specijalizaciji asistenata

1
Foto: screenshot

Izvor: Portalanalitika

Novaković: Na današnji dan u Ustavnom sudu preko 3.000 predmeta, to je nemoguća misija; Perović: Raditi na specijalizaciji asistenata

 Na sjednici Ustavnog odbora nastavljeno saslušanje kandidata

Novaković: Na današnji dan u Ustavnom sudu preko 3.000 predmeta, to je nemoguća misija; Perović: Raditi na specijalizaciji asistenata

 U Skupštini Crne Gore na sjednici Ustavnog odbora nastavljeno je konsultativno saslušanje kandidata za izbor četvoro sudija Ustavnog suda.

Tok sjednice:

Kandidatkinja Jadranka Novaković se već treći put nalazi pred Ustavnim odborom. Pravni fakultet je završila u Podgorici 92′ godine. Posle pripravničkog radila je u Direkciji javnih prihoda, a nakon toga u Vrhovnom sudu Crne Gore. Nakon Vrhovnog suda, Novaković je internim oglasom prešla u Ustavni sud Crne Gore.

”Što se tiče mog odjeljenja, trenutno tu radi 10 savjetnika. Do prije godinu dana radilo je osam savjetnika. Ovdje su mnogi kandidati pominjali sistematizovana radna mjesta i da radi od 30 do 50 kandidata. Ja bih voljela da je to tako, makar i ova cifra od 35 savjetnika, prvo ne bi imali ljudi gdje da sjede. Te sistematizacije se mijenjaju. Džaba vam to ako nemate finansijsku samostalnost. Mi smo u tom problemu odavno. U svakom pogledu nama brojčano ljudi nedostaju”, kazala je Novaković.

Kako je dodala, na današnji dan je u Ustavnom sudu u radu 3.057 predmeta, a ustavnih žalbi je 2.788.

”Mi od januara mjeseca do sada smo primili 790 žalbi. Funkcionisati na ovakav način je nemoguća misija. Radimo prekovremeno, vikendima, radimo dok smo na odmoru”, dodala je ona.

Sedam sudija zadovoljavajući broj, evidentni tehnički problemi

Odgovarajući na pitanje poslanika Dragana Ivanovića, Novaković je kazala da je broj od sedam sudija dovoljan.

”Idealno bi bilo da je devet sudija, ali je dovoljan i broj od sedam. Ima tu još problema, potrebno je povećati broj savjetnika i popuniti sistematizovana radna mjesta koja nisu popunjena”, kazala je Novaković.

Novaković je kazala da niko neće da progovori da nema dovoljno ljudi u Ustavnom sudu.

”Mi jednostavno nemamo dovoljno ljudi. Meni je krivo jer sam ja slušala pozive zašto predstavnici ne dođu i ne kažu pravo stanje. Ovo je pravo mjesto za to. Mi nemamo ni informacioni sistem da valja, jer se svaki nadograđuje a nama je na nivou da se samo unesu predmeti koji postoje. Nemamo ni odjeljenje za međunarodnu praksu. To je žalosno. I redovni sudovi imaju ojačan informacioni sistem a mi ne”, kazala je Novaković.

Ona dodaje da se ne može raditi u normalnim uslovima.

”Kada su velike kiše prostorije prokišnjavaju, nema normalnih uslova za rad”, dodaje Novaković.

Odgovarajući na pitanja Vladimira Martinovića o takozvanim ”zetskim zakonima”, kandidatkinja je kazala da je Ustavni sud već zauzeo stav.

”Ustavni su je izrazio stav da u izbornoj godini nema izmjene zakonodavstva. Čak su tu navedena pravila da nema izmjene granica, nema mijenjanja izbornog sistema”, kazala je Novaković.

Predsjednik se ne može razriješiti bez odluke Ustavnog suda

Poslanica Jovanka Laličić pitala je kandidatkinju o predlogu ”stare parlamentarne većine”, te da li se može razriješiti predsjednik države bez odluke Ustavnog suda.

”Ova situacija je predvidiva. Član 98 je tu jasan, i do sada smo imali situacije gdje 25 poslanika ima pravo da podnese predlog da je predsjednik povrijedio Ustav. Predlog se nakon toga dostavlja na izjašnjenje pa dolazi u Ustavni sud. Nek se formira Ustavni sud, pa neka dođe do njih”, odgovorila je Novaković.

Na pitanje da li je predsjednik prekršio Ustav činjenicom da je prekinuo konsultacije sa strankama koje su zastupljene u parlamentu, Novaković kaže da ustavotvorac nije mogao predvidjeti svaku situaciju.

”Član 95, tačka 5. kaže da predsjednik predlaže Skupštini mandatara sastav Vlade nakon obavljenog razgovora sa predstavnicima političkih partija, zastupljenih u Skupštini. Kolko sam mogla da propratim nisu pozvani predstavnici svih političkih partija. Pominje se spisak od 41 a nigdje to ne piše. Konsultacija nije bilo. Meni je simptomatičan i član 103 koji kaže da predsjednik predlaže mandatara u roku od 30 dana od dana konstituisanja Skupštine. Ustavotvorac je predvidio samo konstituisanje Skupštine”, kazala je Novaković.

Kandidatkinja Zdenka Perović četvrti put pred Ustavnim odborom.

”Imam gotovo trideset godina radnog iskustva. Radila sam kao državni službenik u nekoliko državnih institucija, nakon čega sam dobila mandat zamjenice zaštitnika ljudskih prava i sloboda. Bila sam jedini zamjenik sa pravosudnim ispitom i bila sam u najtežem sektoru koji se bavi torturom i zlostavljanjem, pritužbama u odnosu na pravosuđe i nacionalnim mehanizmom za prevenciju torture. Sedam mjeseci sam obavljala dužnost prve ličnosti Ombudsmana. Na međunarodnom planu sam imala čast da kao jedina u Crnoj Gori postanem ekspert Ujedinjenih Nacija.”, navela je između ostalog Perović.

Kako je dodala u svojoj karijeri je imala priliku da se ne složi sa odlukom Ustavnog suda, te da je njenu odluku kasnije potvrdio i sud u Strazburu.

”Sa stručne strane a i sa organizacione bih mogla da doprinesem radu Ustavnog suda”, kazala je Perović.

Odgovarajući na pitanja Dragana Ivanovića, Perović je kazala da ako postane član Ustavnog suda će, kao i do sada, uvijek donositi odluke koje su isključivo u skladu sa Zakonom a ne po nečijem nalogu.

Raditi na specijalizaciji asistenata

Poslanik Raičević je pitao kandidatkinju na koji način bi unaprijedila rad Ustavnog suda, naročito u dijelu kada se priča o smanjenju ustavnih žalbi.

”Šta je nedostajalo u prethodnom periodu što je rezultiralo velikom broju ustavnih žalbi, da li je to činjenica da se nije oglašavao i sam, što Ustav nalaže?”, pitao je on.

Perović je odgovorila da Ustavni sud mora biti aktivniji.

”Organizacija posla je 70 odsto završenog posla. Kada je Ustavni sud bio u punom kapacitetu on je morao biti puno aktivniji u borbi za Ustavni sud. U mojoj bivšoj instituciji mi smo bili jako aktivni, mobilisali smo matični odbor i tu razgovarali o problemima. Ustavni sud bi trebao više da sarađuje sa Ustavnim odborom i da više izlazi u javnost. Morao bi sarađivati i sa Vrhovnim sudom, da doprinosi zajednici sa pravnim stavovima. On ne upotrebljava sve instrumente koje su mu na raspolaganju”, kazala je Perović.

Kako je dodala identifikovala bi prvo krizne tačke pa bi uslijedila dalja borba da se prime savjetnici koji nedostaju kako bi krenulo da se radi.

”Ja jesam za specijalizaciju savjetnika u mjeri u kojoj je to moguće. To je trend u svijetu, vi niste stručnjak ako se niste specijalizovali za konkretnu oblast. Čak i u ovim okolnostima Ustavni sud ima instrument uključivanja naučne i stručne javnosti, tak oda mogu i to da iskoriste. Sigurna sam da bi se uključili mnogi bez naknade kako bi pomogli Ustavnom sudu”, kazala je Perović.

Poželjni ljudi sa bogatim iskustvom

Poslanik Škrelja pitao je Perović da li smatra da je krajnje vrijeme za reformisanje Ustavnog suda.

”Kada ovo kažem imamo na umu da smo čuli vaše prethodnike da su uslovi rada loši, neprimjereni instituciji, prostori skučeni, da se jedva ima kancelarija za nesmetan rad. U većini država u svijetu ustavni sud tretiraju kao četvrtu granu vlasti a kod nas ova institucija nema svoj budžet. Da li je praksa u svijetu da sudiji Ustavnog suda sa određenim brojem godina života silom zakona prestaje radni odnos i dovodi u pitanje funkcionalnost te institucije”, pitao je Škrelja.

Perović se nije složila da Ustavni sud nema svoj budžet.

”Njegov budžet je blizu milion eura što je mnogo za tu instituciju koja nema terenski rad. Način dolaženja do budžeta bi trebao da se izmijeni, da to ide preko Odbora i da Ustavni sud mora da obrazloži zahtjev, nakon čega bi vi krenuli ka Ministarstvu finansija”, kazala je Perović.

Kako je dodala, kada bi Ustavni sud radio u punom kapacitetu i za dvije godine došao u normalnoj mjeri predmeta, broj od sedam sudija bi bio prihvatljiv.

Kada je u pitanju starosna granica, Perović navodi da je donja granica od 15 godina staža jako mala.

”Svi vi znate da 10 godina staža više ili manje vam je značilo, ali kada prođete još 10 godina svjesni ste koliko ste nagomilali iskustva i koliko vam je lakše da radite. U ovim institucijama su poželjni ljudi sa velikim iskustvom na kraju svoje karijere koje neće brinuti sjutra gdje će da se zaposle nakon što završe mandat”, kazala je Perović.

Podsjetimo, Ustavni odbor 1. avgusta raspisao je javni poziv za izbor četvoro sudija Ustavnog suda Crne Gore.

Na javni poziv prijavilo se 19 kandidata: Rmenko Snežana, Beganović Alija, Bulatović Tatjana, Vučkević Ilija, Guči Sulejman, Đuranović Dragana, Jasović Azra, Jonica Snežana, Kojičić Jovan, Maslenjak Sanja, Novaković Jadranka, Perović Zdenka, Popović Mirjana, Radojičić Milan, Branislav Radulović, Rastoder Enesa, Ružičić Jelena, Fatić Gorica i Hadžić Edis.

Sjednicu možete pratiti uživo na našem portalu:

1 KOMENTAR

  1. Bravo za gospodju Perovic …kandidatkinja koja u potpunosti ispunjava kriterijume za sudiju Ustavnog suda.Iskustvena sa integritetom ogromnim profesionalnim i zivotnim iskustvom ekspertkinja UN nestranacka licnost i uz to zena…eto prilike za Ustavni odbor da da jednoglasnu podrsku

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected]