Održan skup Crnogorskog pokreta u Nikšiću

1

Sinoć, 14. maja 2018. godine, pred punom salom Nikšićkog pozorišta, održan je skup Crnogorskog pokreta u organizacija nikšićkog odbora.

Kao okosnica skupa pokrenute su inicijative:

–        Inicijativa za izradu dokumenta kojim se definisale sve štete koje je Crna Gora pretrpjela nakon 1918. godine, uključujući direktne štete i posredne koje su imale za posljedicu ekonomsko zaostajanje Crne Gore, na osnovu kojeg bi se ispostavio odštetni zahtjev koji bi bio upućen svim institucijama države Srbije, kao i institucijama države Crne Gore.

–        Inicijativa za donošenje zakona koji zabranjuje slavljenje i veličanje tzv. Podgoričke skupštine i nasilne aneksije Crne Gore 1918, kao i svih drugih datuma i događaja iz crnogorske prošlosti i lica povezanih sa njima, za koje se vezuje slom državne nezavisnosti i saradnja sa okupatorima.

–        Inicijativa za hitno stavljanje u proceduru i izglasavanje u Parlamentu Crne Gore Zakona o slobodi vjeroispovijesti, ne dirajući u ključne članove koje se bave vlasničkim odnosima i  ulogom i mjestom vjerskih zajednica u crnogorskom društvu.

–        Inicijativa za za povratak zemnih ostataka članova porodice Petrović – Njegoš u Crnu Goru, posebno u kontekstu da grobnom mjestu u Beču, đe je sahranjen princ Mirko Petrović, prijeti preoravanje zbog neizvršenih obaveza, kao i inicijativa da se odredi mjesto u Podgorici za Aleju velikana, u kojoj bi se sahranjivali značajne ličnosti Crne Gore.

–        Inicijativa kojom Crnogorski pokret daje podršku i poziva sve svoje članove i simpatizere, kao i ostale građane Crne Gore i iz rasijanja za prikupljanje novčanih sredstava za izradu spomenika zahvalnosti crnogorskim komitima, palim za čast, pravo i slobodu Crne Gore, za koji su dobijeni svi formalni uslovi, a u organizaciji UBNOR-a Nikšić.

Poznati nikšićki glumac, Miro Nikolić, otvorio je skup i vrlo uspješno i umješno vodio sinoćnji program . Prvi je govorio  prof. dr Mihailo Burić, koji je naglasak stavio na potrebi pomirenja u Crnoj Gori, ali pomirenja koje ne može biti zasnovano na nepriznavanju crnogorske nacije, nepoštovanju države, uzurpacije crkvenog naslijeđa, slavljenju nestanka Crne Gore i njenog uništenja, ubistava 5000 i raseljavanja 25.000 crnogorskih komita, falsifikovanja istorije iz Drugog svjetskog rata… Na kraju, prof. Dr Burić je rekao da „od pomirenja ne treba odustati. Jedini uslov za uspjeh pomirenja, koji treba postaviti, je da pomirenje bude zasnovano na istini u vezi sa 5 navedenih tema…“

Profesor istorije Milan Korać, govorio je o događanjima iz 1918. godine, o nelegitimnoj Podgoričkoj skupštini, koja nije imala nikakvo zakonsko uporište za njeno osnivanje, niti je njen način organizovanja i izbora poslanika bio u skladu sa važećim Ustavom i zakonima Crne Gore. U sklopu toga profesor Korać se osvrnuo na aktuelne pokušaje da se vremenu kad je Crnogorska država brutalno i uz nasilje faktički anektirana i prestala da postoji, da oreol veličanstvenog događaja u crnogorskoj istoriji.

Publicista i suosnivač Crnogorskoj pokreta, Slobodan Jovanović, u svom obraćanju prisutnima je obrazložio pokrenute inicijative i pobliže upoznao prisutne sa njihovom sadržinom.

Predsjednik UBNOR-a, Slobodan Bato Mirjačić, govorio je komitskom pokretu u Crnoj Gori i njihovoj herojskoj borbi za pravo, čast i slobodu Crne Gore, napomićući da je UBNOR Nikšića pokrenuo inicijativu za postavljanje spomenika na platou ispred autobuske stanice, za kojeg je potrebno prikupiti značajnija sredstva. U tom smislu je pozvao sve poštovaoce svijetle borbe crnogorskih komita za očuvanje Crne Gore, da pomognu svojim prilozima podizanje spomenika.

Politikolog i potpresjednik Odbora Crnogorskog pokreta za Nikšić, Marko Vujačić, u svom obraćanju je razjasni što po nejmu znači misliti crnogorski, govoreći da to znači „gajiti snažna i iskrena osjećanja ljubavi, poštovanja, privrženosti i ponosa prema sopstvenoj otadžbini i narodu, njenoj tradiciji, istoriji i kulturi“, „raditi na zaštiti i unaprjeđenju državnih i nacionalnih interesa Crne Gore, boriti se za slobodu svog naroda i nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet Crne Gore“, „poštovati druge narode i njihove kulture i promovisati suživot pripadnika svih vjera i nacija“, „poštovati druge, a ne dati na sebe i svoje“… Konstatujući da  „misliti crnogorski jednom riječju znači biti patriota“, osvrnuo se na dio građana koji ne poštuju državu Crnu goru i sve njene vrijednost i na potrebu da se mladim ljudima objašnjava važnost patriotizma i identitetskih pitanja kao osnove za njegovo stvaranje.

Najmlađi učesnik skupa, Vuk Nikčević, recitovao je stihove Komnena Bulatovića iz pjesme „Lament nad Crnom Gorom“ i nagrađen dugotrajnim aplauzom.

Na kraju, prisutnima se obratila prof. Jasmina Nikčević, suosnivač i koordinatorka Crnogorskog pokreta za Nikšić, i , kao poslenik u oblasti filoloških nauka, podsjetila na monografiju „Književnost i jezik u funkciji promovisanja univerzalnih vrijednosti i identitetskih komponenti crnogorskog društva“,  Filološkog fakulteta, objavljenu u saradnji sa Ministarstvom kulture Crne Gore.

O skorašnjim, netradicionalnim za Crnu Goru, litijima po ulicama gradova Crne Gore, prof. Nikčević je rekla: „Na matrici pomiješane palanačke svetosavske mitologije i imperijalnog klero-fašizma zasniva se i ono idolopoklonstvo i ikonografija nedavne litije kroz nikšićke ulice i onih dugih kolona mladih ljudi koji su pristizali iz drugih crnogorskih gradova i iz okruženja. Ne želeći da povrijedimo njihova iskrena (ako su iskrena) religiozna osjećanja i duhovne porive, moramo reći da to nije slika crnogorske omladine kojom bi se trebalo ponositi, niti je to kolona kojom se sigurno može ići u budućnost…“  Profesorica je takođe naglasila da „uz svo poštovanje prema rezultatima i dostignućima crnogorske vlasti u postreferendumskom periodu, naročito u kompleksnom, zahtijevnom i izuzetno značajnom domenu spoljne politike, Crnogorski pokret mora da podsjeti da ne treba da se zagazi evo dobrano i u drugu deceniju obnovljene nezavisne i suverene Crne Gore, bez rješavanja i rješenja suštinskih identitetskih pitanja.“

Konstatujući da „veliki narodi moraju nadrasti svoje imperijalne hegemonističke komplekse, kao što mali narodi moraju nadrasti svoje provincijalne“ Jasmina Nikčević je, završavajući svoje izlaganje, obavjestila prisutne da će inicijative Crnogorskog pokreta, iznesene na sinoćnjem skupu, Crnogorski pokret uputiti na sve državne adrese i da će ih nadalje promovisati, sličnim skupovima, i u drugim gradovima Crne Gore.

Na skupu je prikazan i televizijski film RTCG, autora Steva Vučinića, posvećen bici na Grahovu, kao omaž herojskoj borbi Crnogoraca na Grahovu i godišnjici tog herojskog događaja.

1 KOMENTAR

  1. ((Crnogorski skup u Nikšiću)+(Nikšićki skup u Kotoru)) = ((Finale vaterpolo kupa u Nikšić)+(Kotorski karneval u Bečiće))

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je skala@t-com.me.