Operacija gašenje Montenegro Airlinesa – drugi dio

0

Bivši zaposleni Montenegro Airlinesa napravili su retrospektivu događanja u MA od prizemljenja flote u decembru 2020. godine naovamo. Pregled su podijelili na tri dijela.

Drugi dio objavljujemo integralno

Uvođenjem stečaja 28. aprila 2021.g, svima zaposlenima Montenegro Airlines-a otkazan je ugovor o radu. Za stečajnog upravnika imenovan je Saša Zejak, koji je, nakon razgovora sa bivšim radnicima i upoznavanjem sa imovinom, resursima i mogućnostima MA, donio odluku o obnavljanju suspendovanih organizacija. Da bi se to moglo ostvariti, angažovan je određeni broj bivših zaposlenih MA.

Prvo je otvorena poslovnica, za prodaju karata svih aviokompanija, potom predstavništvo na aerodromu sa špedicijom, a zatim se od Agencije za civilno vazduhoplovstvo dobija Part 145 – dozvola za Organizaciju za bazno održavanje aviona tipa foker i embraer. Nedugo poslije, po prvi put u istoriji svog poslovanja, MA dobija i dozvolu za zemaljsko opsluživanje aviona u oblasti linijskog održavanja i prihvata i otpreme, na aerodromima Podgorica, Tivat i Beograd. Sve je to odrađeno sa krajnjim ciljem da se povrati vrijednost kompanije i da se, nakon procjene, MA ponudi na tržištu kao pravno lice.

Poslovni prostori u Budvi i Podgorici daju se u zakup. Tada se javila i neistina broj 4, a to je da MA u stečaju opstruira razvoj nove kompanije. Istina je da je MA u stečaju kompaniji To Montenegro nudio ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji, koja podrazumijeva iznajmljivanje Fokera 100, za čije je vraćanje u stanje plovidbenosti u tom trenutku trebalo oko 100 hiljada eura.

Osim toga, nudio je i usluge baznog održavanja u hangaru MA sa više nego konkurentnom cijenom i uslugom, čime bi se zaustavilo odlivanje znanja, novac bi ostao u državi, a bila bi otvorena nova radna mjesta. Air Montenegro se, međutim, odlučuje da avione servisira u Bratislavi i Lisabonu, a ponuđeni foker odbija da iznajmi, pod izgovorom da im taj tip aviona ne odgovara. Nekoliko mjeseci kasnije, od kompanije Trade Air iznajmljuju isti takav tip aviona, sa posadom, osobljem za održavanje i osiguranjem. To je ACMI lizing, ili wet lease, kao se još zove, koji je najnepovoljniji vid lizing aranžmana.

Da se ušlo u aranžman sa MA, ostvarile bi se znatne uštede, prvo zbog niže cijene usluge, a zatim i zbog toga što bi se angažovalo domicilno stanovništvo, kojem se ne bi morali plaćati troškovi smještaja. Osim toga, to bi predstavljalo dodatnu vrijednost za državu generalno, jer bi domaće stanovništvo ostvarivalo zarade, na koje bi se plaćao porez, a dobar dio bivšeg osoblja obnovio bi svoje licence.

Sa puno elana ulazi se u pregovore sa eminentnom kompanijom koja na mnogim značajnim aerodromima pruža usluge keteringa. Pravi se nacrt ugovora, dok se istovremeno sa Vojskom Crne Gore pregovara o produženju ugovora o zakupu objekta u kojem se nalazi ketering MA, a koji je za te potrebe korišćen od 2008.g. Na taj način je trebalo da se angažuje 20-ak bivših radnika MA koji su obučeni za tu vrstu posla, i to na period od 5 godina, sa mogućnošću produženja.

Time bi Aerodrom Podgorica proširio opseg svojih usluga, a MA u stečaju i Vojska Crne Gore ostvarili značajne prihode.

Međutim, tada kreće niz radnji koje su poremetile planove o ozdravljenju zdravog tkiva kompanije.

Prvo je Ministrica odbrane, Oliver Injac, odbila da potpiše produženje ugovora o zakupu objekta keteringa i naložila momentalno iseljenje. Time je MA uskraćen za petogodišnji zakup, država za PDV na zakup i usluge, za poreze i doprinose na zarade zaposlenih, a Aerodromi Crne Gore za renomiranog pružaoca ketering usluga.

Gotovo istovremeno Zaštitnica imovinsko-pravnih odnosa Države Crne Gore, Bojana Ćirović, podnosi prijavu potraživanja Privrednom sudu Crne Gore, za iznos od gotovo 100 miliona eura, na ime državne pomoći koja je u više navrata pružena MA od 2012. godine pa na dalje, iako za to ne postoji nijedan zaključen ugovor, niti bilo kakav pisani akt po kome bi postojao obligacioni odnos. To znači da MA nije imao obavezu da izvrši povraćaj tih sredstava.

Kompletan taj postupak je u toku pred nadležnim sudom.

Gospođa Ćirović ne staje na tome, već Aerodromima Crne Gore daje nalog da odbiju da produže ugovor sa MA o zakupu zemljišta na kome je MA izgradio hangar, te da naloži MA da to zemljište oslobodi od lica i stvari. To je na sastanku sa stečajnim upravnikom Zejakom potvrdio Izvršni direktor Aerodroma CG, Goran Jandreoski.

Osim toga u tom periodu tadašnji ministar ekonomskog razvoja, Jakov Milatović, ukida tri rješenja o produženju žiga i loga koja je samo nekoliko sedmica prije toga odobrio, a ubrzo i zabranjuje rad poslovnice.

Sa druge strane, bivši zaposleni MA sa predstavnicima MKI započinju pregovore o rešavanju socijalnih pitanja bivših zaposlenih. MKI kazuje da se ne može izaći sa zakonskim rješenjem za isplatu zarada dok je stečajni postupak u toku. Obećavaju pregovore sa Ministarstvom finansija za isplatu pomoći za svaki mjesec dugovanja zarada.

Stečajni upravnik MA podnosi tužbu Privrednom sudu protiv Države Crne Gore, kojom traži oko 100 miliona eura koji nijesu isplaćeni po osnovu Zakona o ulaganju u konsolidaciju i razvoj MA (lex specialis), kao i gotovo 900 hiljada eura po osnovu povraćaja PDV-a.

Nedugo zatim, Vlada izlazi sa predlogom o ukidanju pomenutog leks specijalisa, što je i usvojeno u Skupštini CG.

Uvidjevši da se situacija odvija u neželjenom pravcu, te da se ponovo organizuje streljački vod protiv MA, i uz bojazan da bi sačuvana imovina mogla uskoro biti rasparčana, što bi ih ostavilo bez mogućnosti naplate potraživanja, bivši zaposleni kreću sa protestima ispred prostorija MKI i Privrednog suda, a onda i sa blokiranjem saobraćajnice prema Aerodromu PG.

Za to vrijeme dolazi do političkih promjena, u februaru je izglasano nepovjerenje vladi Zdravka Krivokapića i, nekako simbolično, na prvu godišnjicu uvođenja stečaja u MA, parlament bira 43. Vladu, od koje bivši zaposleni očekuju više razumijevanja i sluha za njihove socijalne probleme i opstanka MA u interesu države.

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].