Kotor je tokom 2016. godine posjetilo 931 982 turista, dok je 88 814 ostvarilo 414 817 noćenja, podaci su MONSTAT-a.
Iako Kotor nema izgrađene kapacitete, veće hotele za prihvat turista, njihov broj je, u odnosu na prethodnu godinu bio veći za 19%.
Najveći broj onih koji posjećuju Kotor a ne ostvaruju noćenje čine korisnici kruzing putovanja.
Prošle godine bilo ih je 535 hiljada ili 21 % više u odnosu na prethodnu Kotor, kako za Skala radio komentariše turizmolog Milenko Pasinović nije samo poznat kao luka za kruzin putovanja, treća na Jadranu po broju korisnika ovih putovanja i deseta na Mediteranu, već i po prometu jahti.
U kotorsku luku uplovilo je prošle godine 1674 jahte na kojima je bilo preko 8 hiljada jahting.
Veliki broj anketiranih turista dolazak u Kotor motivisan je prirodnim ljepotama zaliva, kulturnim nasljeđem, tradicionalnim i za ovaj kraj karakterističnim manifestacijama i zabavama ali i njegovim statusom na UNESCO-voj listu svjetske kulturne i prirodne baštine.
Pasinović podsjeća da je Kotor preporučen od Lonely Planet kao jedna od deset destinacija koju treba posjetiti.
Perast, za koji nije evidentiran broj posjeta turista sa ostrvima Gospa od Škrpjela i Sv. Đorđe ostvaruje takođe impozantnu posjetu, što potvrđuje činjenica da je restauracja i konzervacija ovog spomenika kulture proizvod sredstava ostvaren od posjeta.
Takođe, za Rimske mozaike u Risnu turisti pokazuju sve veće interesovanje.
Ovaj lokalitet je u 2016. godini posjetilo 41500 turista, 27% više u odnosu na prethodnu godinu.
Pećina u Lipcima i praistorijski crteži u njoj pobuđuju sve veće interesiovanje, što po mišljenju Pasinovića pobuđuje obavezu da se ovaj lokalitet učini dostupnijim i zaštićenim.
Kulturno istorijsko bogatstvo sakralnih objekata, smatra Pasinović trebalo bi više popularizovati.
Pasinović naglašava da posjetioci najviše koriste kruzere koji se vezuju ili sidre zavisno od veličine i gaza uz kotorsku rivu ili nedaleko od nje.
Njihov boravak je ograničen najčešće od šest do deset sati, a interesovanje za ovaj vid turizma potvrđuje povećanje kapaciteta ovih brodova čija je visina nadvođa dostigla 65 metara, a visina jarbola pojedinih brodova koji koriste jedra doseže i100 metara.
Pasinović kaže da je priča o kruzerima motivisana pričom o mogućoj izgradnji mosta u tjesnacu Verige.
On kaže da smo imali priliku da čujemo mišljenje stručnjaka, koji zbog cijene smatraju da je povoljnije rješenje od mosta izgradnja podzemnog tunela.
Pasinović se pita kakvo će interesovanje za dolazak u Kotor pokazati kruzer turisti ako bi se morali prekrcavati na manja plovila jer im brod ne može proći ispod mosta.
Potom na manja plovila, pa autobusima do grada.
On je siguran da bi na taj način značajno opalo interesovanje kruzin turista za ovu destinaciju, jer bi im trebalo više vremena za prevoz nego u razgledanju Kotora i njegove okoline.
Pasinović kaže da mu je poznato da kruzeri imaju i mane, ali zbog toga treba imati organizovane službe koje bi vodile računa koje se gorivo koristi dok brod boravi u luci, da li ispušta otpadne vode ili naftu koja može da zagadi vode zaliva.
Zbog toga luke imaju specijalizovane službe i sredstva za sprečavanje zagađenja.
Najmanje devastiranje okoline,najisplativije,najednostavnije i jednostavno najbolje rješenje koje VRIŠTI da dozove pameti lobiste za svoje špage i planere sa večernjim školama su dvije cijevi PO MORSKOM DNU gdje ostaje dovoljno gaza i za pasavanje nosača aviona. Zašto izmišljati toplu vodu?
Građenjem nikad otplativog mosta bi se stavio još jedan kapitalan betonsko željezni OKOV na udovicu Jadrana koji bi poništio efekat doživljavanja prvog susreta sa fjordovskim zalivom,jedinstvenim makar na Mediteranu.Ne treba sumnjati da bi naši Pg neimari izgradili neku repliku Milenijuma a ovaj Ban sa catara bi naplaćivao mostarinu.
Gdje napraviti funkcionalne prilazne puteve u zemlji improvizacije i što je sa opasnošću od kad tad novog jakog zemljotresa. Ipak zemljotresi su mala opasnost prema junacima tranzicije iz našeg u samo njihovo čega je svjedok i Turski rt i Ćatovina na istim Verigama. Tu se da primjetiti njihova pamet i karakter. Sjećate li se davnog konkursa bačenih para i prikazivanje crtanih filmova pred neke izbore na temu mosta.
Ko ne plati na mostu platiće na ćupriji.
Ko ne plati na Gospu od Anđela platiće na Svetu Neđelju.
Pasinoviću zboriš pasanu priču…adio te …novo vrijeme,svuđe u svijet mostovi…u mnogo značajnijim histirijskim aspektima nego na te manite Verige..te ih spominju…pušti bogati te priče ka ovi iz Expeditia..popljuj sve,đe nisi ingvazdan…puštite da se razvijamo…da se grade putevi…a most će da ne obmanjujete javnost biti na visini dovoljnoj za prolazak standardnih kruzera,što nam i treba..a ne neke grdosije,nezam đe če mo šnjima i ovako…tako u pension i pušti ih stat…adio te…
Napravite most ako bi most na Verigama bi značajno smanjio interesovanje kruzera za Kotor. Dosta je bilo i kruzera i tzv turista. Nama seljanima Kotora je dosta svega!
Specijalne službe u našoj Luci se zanimaju ko je u koju partiju jer su skoro svi zaposleni na osnovu stranačke pripadnosti. Čast izuzecima, naravno!
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].