Perović: Odluke Ombudsmana povodom događaja na Cetinju trebalo da budu drugačije

1

Autorka: Anja Ivanović

Ustavni odbor nastavio je saslušanja kandidata za sudije Ustavnog suda, a danas su na redu Zdenka Perović, Medina Mušović, Snežana Armenko i Savo Rašović.

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Jovanka Laličić pitala kandidatkinju je Zdenku Perović da li je protivno Ustavu da se na mirno okupljanje – kakvo je bilo 4. i 5. septembra na Cetinju, odgovara suzavcem, gumenim mecima i šok bombama, a Perović je kazala da je nezadovoljna postupanjem Ombusmana u tom slučaju.

– Kada je u pitanju događaj na Cetinju, nezadovoljna sam postupanjem institucije Zaštitnika i mislim da odluke koje su donešene nijesu adekvatne i da je trebalo da budu drugačije – kazala je Perović.

Laličić je kandidatkinju pitala i šta misli o finansiranju Ustavnog suda, a Perović je kazala da je milion eura dosta novca sa kojim se mnogo toga može uraditi.

– Puno sam puta čula da Ustavni sud nema svoj budžet, to nije tačno. Sigurno treba promijeniti način na koji se dolazi do tog budžeta kako bi se Ustavnis ud što više osamostalio, tj onemogućio uticaj izvršne vlasti – poručila je Perović.

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Vesna Pavićević pitala je Perović šta bi uradila kao sutkinja Ustavnog suda da se aktuelna situacija oko te institucije više ne ponavlja.

Perović je poručila da bi prvo trebalo krenuti od osnovnih stvari.

– Stanje u Ustavnom sudu duže traje. Sjedjeti u kabinetu i čekati da vas se neko sjeti… Majka sjedi i ne sjeti se djeteta dok ne zaplače – poručila je Perović.

Ona smatra da bi danas u Ustavnom sudu situacija bila drugačija da je radila tamo.

– Prije jedno desetak godina je bio jedan veliki projektat zahvaljujući našim prijateljima iz Evropske unije. Kad je, osim upoznavanja sa praksom Suda u Strazburu, bio i finansiran informacioni sistem za Ustavni sud. On je bio jako dobar i šteta je što se nije uložio napor iz institucije Ustavnog suda da taj sistem zaživi – ocijenila je Perović.

Ona je poručila da se sistem pravi tako što institucija kaže svoje potrebe.

– Prvi korak, osim naravno saniranja fizičke štete, trebalo bi da bude informacioni sistem – smatra Perović.

Poslanik Demorkatskog fronta (DF) Dragan Bojović je pitao Perović da li misli da je pravosuđe ovih godina nezavisno.

– Sigurno da ima pritisaka, niko ko donosi odluke nemoguće da nije pretrpio neki oblik uticaja. Gotovo svi, da ne budem isključiva – kazala je Perović.

Zdenka Perović je diplomirana pravnica, a za funkciju sudije Ustavnog suda prijavila se četvrti put.

– Imam sve što se u javnosti traži za ovu funkciju, moje ime ne opterećuje nijedna afera. Nemam dug prema bilo kome – poručila je Perović na početku izlaganja.

Ona je kazala da je 30 godina provela u ovom državnom sistemu.

– Počela sam karijeru u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici kao pripravnik, potom u Ministarstvu trgovine, Ministarstvu pravde, do Institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda – navela je Perović.

Ona je kazala da je 2003. pomogla u osnivanju Ombudsmana i da je to u to vrijeme bila nepoznata forma i tema.

– Ljudska prava su bila nova tema u Crnoj Gori, ali tek smo tada počeli da učimo o njima – da ih stičemo rođenjem i da ne treba niko da nam ih da – rekla je Perović.

Kazala je da se u Ministarstvu pravde bavila organizacijom pravosuđa.

Mušović: Upravni sud će do 15. februara donijeti odluke o predmetima koji se tiču prestanka funkcije sudijama

Poslanica Demokratske partije socijalsita (DPS) Suzana Pribiliović pitala je kandidatkinju Medinu Mušović da li ima aktuelnih predmeta u kojima je konstatovan prestanak funkcije kao kod sutkinje Svetlane Vujanović i da li su u njima donijete odluke – s obzirom na to da je Upravni sud zauzeo stav i da je taj stav okončan.

Mušić je kazala da u Upravnom sudu ima još takvih predmeta.

– Ali budući da smo održali sjednicu sudija i da smo već dvije odluke odradili mi smo odlučili da te sve predmete završimo u jednom kraćem roku, ne vjerujem da će to trajati više od 10-15 dana. Moguće da će to biti do 15. februara – kazala je Mušić.

Pribilović je pitala kanidatkinju da li je imala prilike da bude pod političkim uticajem ili da se od nje traži da donese odluku koja je u interesu političke opcije ili da je imala neprimjerenu ponudu

Mušović je kazala da da isključuje korumpiranost.

– Za vrijeme mog rada niko me u tom pravcu nije ništa zamolio niti sam bilo koju odluku donije mimo Ustava i zakona – poručila je ona.

Kandidatkinja Medina Mušović sudija je Upravnog suda u Podgorici, a kako je kazala, smatra da ima dovoljno iskustva da odgovori na ovakav izazov.

Ona je takođe ocijenila da je neophodan bolji informacioni sistem u Ustavnom sudu kako bi se riješili zaostali predmeti.

– Trebalo bi sagledati mogućnosti pripreme konciznijih odluka – kazala je Mušović ističući da je neophodno da se zaposli veći broj savjetnika.

Mušović je poručila i da je “spora pravda ravna nepravdi”.

Na pitanje koliko joj iskustvo u radu suda može biti preporuka za ovu funkciju, Mušović je kazala da joj može dosta koristiti.

Armenko: Mislim da je formiran predmet povodom slučaja zabrane jotovanja na RTCG

Snežana Armenko zamjenica je Zaštitnika ljudskih prava i sloboda i ranije se javljala na poziv za sudije Ustavnog suda.

Poslanica DPS-a Jovanka Laličić je pitala kandidatkinju da li smatra otvorenom diskriminacijom i povredom člana 12 Ustava to što je Radio Televizija Crne Gore (RTCG) zabranila novinaru da upotrebljava jotovanu verziju crnogorskog jezika, dodatno obrazlažući da se jotovana verzija može upotrebljavati u programu manjinskih naroda, kao i o izmjenama Zakona o VDT-u, a Armenko je kazala da misli da je pred Ombudsmanom tim povodom formiran predmet.

– Sva pitanja koja otvaraju dileme ustavnosti, bilo bi neprofesionalno da dajem ocjenu ustavnosti s pozicije kandidata. Smatram da, i kao sudija i kao neko ko je dugo godina donosio odluke, da bih donijela zaključak moram da utvrdim sve činjenice. Mislim da je formiran predmet pred institucijom zaštitnika vezano za slučaj jotovanja – kazala je Armenko.

Kazala je da je Ustavni sud nužno neophodan jer je on jedini čuvar i tumač Ustava, te da smatra da bi trebalo promijeniti način kandidature za ovu poziciju.

– Možda bi trebalo tražiti preporuku, da to bude lice koje ima autoritet koji se zahtijeva u toj branši – kazala je Armenko.

Poslanik Demokratskog fronta (DF) Dragan Bojović pitao je Armenko (koja je koautor komentara Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore) kojim aspektima smatra da je neophodno unaprijediti Zakon o Ustavnom sudu Crne Gore.

– Mi suštinski imamo dobar zakonodavni okvir u Zakonu o Ustavnom sudu ali mnogo manjka u praksi. Nijesmo imali sudsku praksu koja bi nam dala ili konzistentnu sudsku praksu ili smo nailazili na pojedinačne divergentne sudske odluke. U tom pravcu smo već dali doprinos u pogledu pružanja poslovničkih i zakonskih rješenja gdje nešto nije skroz definisano precizno, ili bismo popunjavali praksom zemalja u regionu, a posebno Evropskog suda, jer svi se oslanjamo na slično pravo – kazala je Armenko.

Rašović: Imam kapaciteta

Kandidat za sudiju Ustavnog suda Savo Rašović radio je kao advokat, drumski i saobraćajni inspektor, a trenutno obavlja dužnost v.d. sekretara Ministarstva sporta i mladih.

Poslanica DPS-a Jovanka Laličić ga je pitala koji dio svoje karijere bi posebno istakao kao preporuku za mjesto sudije Ustavnog suda.

On je rekao da se dugo bavio zaštitom prava pacijenata te da u tom segmentu ima sedam godina iskustva.

– Po mom mišljenju pravo na zaštitu je jedno od osnovnih ustavnih prava, tako da u tom dijelu imam iskustvo. Pravosudni i advokatski ispit rada u najvišim sindikalnim predstavništvima kao zastupnik čitavog segmenta vezano za oblast uprave i pravosuđa, odnosno kao pravni savjetnik, mislim da me preporučuju za ovu veoma važnu funkciju. Nijesam slučajno izabran u tim sindikalnim organima kao njihov predstavnik već zato što sam prepoznat kao neko ko može da da značajan doprinos u radu – poručio je Rašović.

Laličić interestuje da li, i zašto smatra da je sposoban da se uhvati u koštac sa obavezama koje ima sudija Ustavnog suda, te da li misli da mu je potrebna dodatna obuka.

On je kazao da je za deceniju i po koje je proveo u upravi imao iskustva da bude i rukovodilac i referent jedne pravne službe sa 500 zaposlenih.

– Znači jedini pravnik u firmi sa 500 zaposlenih. Mislim da čovjek koji je radan i koji ima svoje principe jedino može da iznese taj posao do kraja – kazao je Rašović.

On je kazao da u tom periodu nije bio nijedan radni spor koji nije bio u korist poslodavca.

– Toliko što se tiče sposobnosti. Mislim da čovjek koji je radio sa 500 ljudi u radnim odnosima sam i kooridinisao te procese, ima kapaciteta da iznese i ovaj mnogo veći i značajniji dio – ocijenio je Rašović.

On je poručio da je svakom pravniku potrebna svakodnevna edukacija.

– Ako kao pravnik ne učite svaki dan i ne čitate zakone vjerujte da nemate kapaciteta da odgovorite na pravna pitanja – rekao je kandidat.

Rašović smatra i da je potrebno napravi kadrovski plan i popuniti slobodna radna mjesta u Ustavnom sudu, kao i da bi apolitičnost trebalo da bude osnovna vodilja te institucije.

– Nikad nijesam bio član političke partije, kao i nijedan član moje uže porodice – istakao je Rašović.

1 KOMENTAR

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected]