Počinje bogato kotorsko kulturno ljeto

27
počinje Kotor Art

Sa konferencija za medije

sa konferencije

Svijetla pozornice ovogodišnjeg Kotor Arta, sedmog po redu, upaliće se 24. juna, na trgu ispred katedrale Sv. Tripuna, uz zvuke Crnogorskog simfonijskog orkestra kojim će dirigovati Grigorij Krasko.

Simbolično, na otvaranju program će objediniti svih sedam segmenata ovog prestižnog Festivala kroz klasičnu, klapsku, rok i dječiju muziku, kazao je Ratimir Martinović, koordinator programa Kotor Arta.

Festival je, prema njegovim riječima zadržao visok nivo, a nikada nije bila duža lista sponzora, partnera i pokrovitelja.

Kotor Art obuhvata Festival klapa Perast, Kotorski festival pozorišta za djecu, Kotor Art teatar, Kotor Aps, Don Brankove dane muzike, Sea Rock Festival i Pjacu filozofa.

Program će koštati 400.000 eura, a na godišnjem nivou 470.000 €.

Martinović je zahvalan osnivačima i tradicionalnim pokroviteljima Opštini Kotor i Ministarstvu  kulture, UNESCO-u i sponzorima.

Kotorska opština je ove godine izdvojila 206.500 eura, Ministarstvo kulture 230.500, a zajedno sa glavnim sponzorima Lušticom bay i Lukom Kotor AD to čini ukupni godišnji budžet od 470.000 eura.

Na Festivalu će se izvesti 117 programa tokom 52 dana njegovog trajanja na ukupno 22 lokacije.

Nastupiće 800 umjetnika, izvođača i predavača iz Evrope i svijeta.

Don Brankovi dani muzike od 25. juna do 14. avgusta u svom sedmom izdanju donose do sada najobimniji program od 16 koncerata u glavnom, i šest u pratećem programu.

Koncerte raznolikih žanrova i stilova, u različitim kotorskim ambijentima, izvešće renomirani muzički umjetnici, od kojih će većina u Kotoru i Crnoj Gori nastupiti po prvi put, a dirigenti dolaze iz Rusije, Brazile, Hrvatske, Švajcarske i Portugala.

Ovogodišja Pjaca od filozofa, koncipirana na temu ljubavi, pod nazivom (Per)verzije ljubavi 28. i 29. jula baviće se kompleksnim i goruće aktuelnim pitanjima promišljanja i re-invencije ljubavi.

U goste stižu Michail Ryklin, jedan od najpoznatijih i najuticajnijih savremenih ruskih filozofa i intelektualaca, belgijski filozof i profesor prava Laurent de Sutter i Srećko Horvat, hrvatski filozof i aktivist.

O programu klapskog festivala u Perastu govorio je njegov direktor Milan Kovačević.

Međunarodni festival klapa u Perastu će od 26. do 28. juna okupiti elitne izvođače i teoretičare klapskog stvaralaštva iz regiona.

U takmičarskom dijelu programa klape će se takmičiti u muškoj, ženskoj i mješovitoj, kao i kategoriji “nova klapska pjesma” (pjesme napisane za premijerno izvođenje u Perastu), kazao je Kovačević.

Peto izdanje SeaRock  festivala je novinarima predstavio Ivan Krivokapić  i kazao da će uz  zvijezde ovogodišnjeg festivala koje dolaze iz SAD-a, grupu Lambchop, William Fitzsimmonsa, Chuck Propheta, nastupiće italijanski bend Sacri Cuori, norveški Keine Angst, crnogorski Light under the black mountain i Antonio Sanchez i Kurvini sinovi, te hrvatska kantautorka Irena Žilić.

Kotor APSS, u ovogodišnjem izdanju od 14. do 18. jula zaključiće prvi četvorogodišnji ciklus.

Ove godine baviće se odnosom grada i njegovog graditeljskog nasljeđa i kulturne baštine, te projektovanjem i dizajniranjem u odnosu na ono što su zahtjevi turističkog tržišta danas, kazala je Dijana Vučinić.

XXIII Kotorski festival pozorišta za djecu održaće se od 1. do 12. jula, u proširenom izdanju od dvanaest, umjesto uobičajenih deset dana trajanja, što je najduže do sada, kazao je Petar Pejaković, najavljujući 71 program sa preko hiljadu učesnika iz 18 zemelja.

Tu je i kvalitetan edukativni program kroz deset radionica.

On je posebno istakao ovogodišnji plodan nacionalni teatra za djecu  i ovo je godina predstava iz Crne Gore, kazao je Pejaković za razliku od regiona u kome je kriza ove produkcije.

Pejaković je poručio da je stvorena osnova da Kotor dobije profesionalno pozorište za đecu.

U ime pokrovitelja, Ministarstva kulture Dragica Milić je kazala da će ovo Ministarstvo i dalje biti podrška Kotor Artu.

U ime opštinskog Sekretarijata za kulturu novinare je pozdravila Aleksandra Milić.

27 KOMENTARI

  1. Nemoj tako Andro, svuđe ljudi i neljudi, i zavisi ko je mati djiroberetama, možda im je popravila racu…..
    A to što je mnogo starih familja po Kotoru nestalo po prezimenu, jeste tužno, ali možda je po ženskoj liniji ostao neki trag kulture, nadarenosti, mediteranskog duha ma kako se ti nasljednici danas prezivali.
    Možda su potegli po mami i podigli ugled familije Rogonja i Vukodlaka

  2. Evo sam došao doma ili ušao u kuću pa da vam odgovorim.
    Vidim u komentarima mnogo truda i riječi a malo pameti i još manje karaktera.
    Moj pseudonim iz naslova je u stvari parangal za b….. što bi rekao Zoran Kesić.
    A vi što ste progutali udicu ne bojte se vraćam vas nazad u vaše more mizerije.

  3. …Crnogrcem i zavoljeti Crnu Goru,kojoj pripadaju i: Stara Crna Gora(4.nahije)Bjelopavlići, Vasojevići,Zeta,Malesija,Sandžak,Piva,Drobnjaci,Uskoci,Banjani,Rudinjani i Boka Kotorska i ostatak primorja do Bojane! Nego nešto drugo,reklo bi se -iza tvojih nabrajanja osta nešto sumljivo-nedorečno? Naime,može li i kad može neko postati Bokez,ajmo reći,kome predak nije rođen u Boki i on sam nije rođen u Boki? Treće,ako je vjerovati tebi, da ste stigli u Boku(ali nereče đe?) 1482 godine,nakon pada Hercegovine pod Turcima-onda se nameće pitanje-kad je Hercegovina(BiH) pala pod Turcima? Istorija pamti jedan drugi datum pada Hercegovine(BiH)-to je 1463 godina! To je godina kada su Turci osvojili i porobili Bosansku državu-državu dinastije Kontromanića-koji su vladali od 1254 do 1463 godine! Granice Bosanske države su bile na prostorima većeg dijela današnje BiH,(sa izuzetkom “unskog bazena”koji je pripadao Hrvatskoj),trebinjskog područja(najistočniji dio današnje Hercegovine),većem dijelu Dalmacije,od Novigradskog mora do Boke, i zapadnom Srbijom?! Treba znati-da ove historijske istine-dogadjanja je u svojoj studiji objasnio prof.dr Ivo Banac- pod naslovom:”Bosanske granice”-.objavljeno u Biltenu “Bosnia News London”u ožujku 1993 godine!
    Pored ovih problema(tvoje osbene konfuzije-po običaju tra la..la..la.. da ti porđe dan?)-postavlja se pitanje:kojim putovima su tvoji preci stigli 1482 godine u “slobodnu”Boku,bježeći od Turaka-Turcima u naručje-i to baš 1482 godine,kada su Turci šljegli u Boku i porobili Boku-Herceg Novi,Risan i…(liši stari grad Kotor)? što bi Luštičani rekli:”Iz Luštice u Krtole-sa zla na gore”? E moj “fetivi Bokezu”-koliko se ja razumijem u datume i godine i “događanja naroda”-ti nisi Hercegovac-nego dogon iz Anadolije-derektni potomak otomanaca-okupatora Boke -koji su šljegli u nju 1482 godine-dakle prije 533 godine ?!

    Na ultimu od ultime-polazeći od tvoje gornje izjave:”…naselili u Boku…(“dokumentovano po popisu”?)”-predlažem ti da staviš na raspolaganje ureništvu Skala radio Kotor svu dokumentaciju koju posjeduješ-a tiče se popisa pridošlica-izbjeglica iz Hercegovine,koje su “izbjegle” turske jatagane i u naletu stigle – šljegle tih godina(1482) u Boku! Vjerujem-poslije objave te dokumentacije-ništa više neće biti kao što je bilo-i biće narodu mnogo jasnije ko je sve šljegao(s’Turima) u Boku i zbog čega i koga?

  4. Braćo moja Bokezi, dragi moji Vukovi
    Andro B.Stefanoviću i Pipo Karadžiću
    ovima je DOM što je onima “drugima” KUĆA
    ovima je u dom KUĆANICA a onima u kuću DOMAĆICA.
    Poznajem Hrvata iz Zagreba Vlatka KRSNIKA
    i Srbina iz Risna Nikšu KRIŽEKA.
    Ako pođem PITURAT BARKU razumije me svaki Italijan
    Ako pođem FARBAT ČAMAC razumije m svaki Njemac
    Ako pođem BOJATI ČUN razumije me svaki Turčin
    Ćutuci sa raznih geografskih širina i nadmorskih visina
    sa raznim porijeklom svoje iskompleksiranosti
    često mi znaju masirati um stupidnim pitanjima
    što je pravilno reći BUĆA ili BOĆA, to jest koja je srpska a koja hrvatska riječ.
    Jezik nam se kao i mi uglavnom razlikuje samo po tome koja nas je vojska pretrčala.
    Kako Vam ne padne na um na što bi se korisnije i neophodnije mogao potrošiti makar dio ovog budžeta od 470.000 eurića za glumljenje kulture.
    p.s
    Moji preci su se naselili u Boku 1482 godine (dokumentovano po popisu ) nakon pada Hercegovine pod Turcima i ipak mi ne pada na pamet da ikome držim mudro slovo što je ispravno po bokeški.

    • Dom-kućanica

      Кућа-домаћица
      Све је то исто а само глупе могу да раздвајају и свађају.
      I latinica i ćirilica je za mene isto i križ i krst o Bog i Krist
      Само су наше усијане главе болесне !!!

      Поздрављам вас ве колико вас је а ја сам човјек свјета и ове васионе а не ванземаљац, кенгур или klokan !!!

    • Ne poznaješ dobro jer je dobri Vlatko Krsnik na žalost umaro. Bio je krasan jedan čovjek i neopterećn budalaštinama kao ti koji si popotrebi a ništa u savkome slučaju.

      • Vlatko i ja smo veoma često jeli i pili zajedno i imali slične teme.
        Kada je umro kako je i red poslao sam mu ćerki saučešće.
        I ti si jedan krasan čovjek, po potrebi.

    • bokezu sa dna kace…….Ne p——klači i ne miješaj žabe i babe.
      Ako jeste PJACA od Sv. Tripuna ono kako je iz daleke prošlosti ostalo kao njen naziv, neka tako i ostane….
      A ti TRGuj sa svojim mudrim umovanjem na pjacu na kojoj imaš potražnju za tim, a to ti je kao da pljuješ u more

  5. opet Pjacu od Sv. Tripuna nazivate TRGOM,
    Što očekivati od fureštih ? Naučite ove što pišu da to griješe ili sami to ispravite

  6. SCALLAAA, I DJIROBERETE ILITI KRIVOKAPICI KOJIH JEMA NA PRETEK U OVI NAS LIPI GRAD, ZNAJU DA NE POSTOJI TRG VENGO PJACA SV.TRIPUNA.
    A NEMO’TE OVO OBJAVIT

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected]