Povećan broj palastura i ježeva u Bokokotorskom zalivu

11

dr Vesna Mačić

dr Vesna Mačić

U Bokokotorskom zalivu posljednjih godina je primjetan veći broj morskih ježeva i palastura koje mještani dovode u direktnu vezu sa čistijom vodom zaliva.

Novi kanalizacioni sistem koji odvodi otpadne vode u otvoreno more umnogome doprinosi čistoći zaliva, ali se po riječima dr Vesna Mačić iz kotorskog Instituta za biologiju mora, povratak ovih morskih organizama ne dovodi u direktnu vezu sa tim.

Naučnici Instituta prate kretanje palastura i prošle godine su ih mjerili na nekim lokacijama.

Iskustva iz regiona pokazuju da je takođe povećan njihov broj i ta pojava je na nivou Mediterana, pa se ne može usko govoriti o čistoći Bokokotorskog zaliva koja utiče na njihov broj.

Što se tiče morskih ježeva, ne može se sa sigurnošću reći da li se povećao njihov broj ili ne, kazala je dr Mačić, smatrajući da je u narodu pogrešno mišljenje da je čista voda tamo gdje su ježevi.

Ježevi uglavnom naseljavaju stjenovito dno i u zalivu ih ne može biti toliko koliko ih je na otvorenom moru gdje su stijene.

S obzirom da je na otvorenom moru čistija voda to je moguć razlog takvom mišljenju, objašnjava Mačićeva.

Da bi se precizno utvrdili faktori koji utiču na promjene morskih organizama, mora se raditi detaljan i dugoročni monitoring.

Ukoliko se dešavaju velike promjene biodiverziteta usljed visokih temperatura, a nije rađeno mjerenje u posljednih 20 do 50 godina, onda se ne može znati što se dešavalo, jer za to ne postopje podaci, kazala je dr Mačić.

Potrebno je imati dobre instrumente kojima bi se registrovale i najmanje promjene, kako bi se pratila dalja dešavanja u moru ali na žalost, naučnici Isntituta nemaju mogućnosti za takva istraživanja.

Oni rade samo osnovne monitoringe koji ne mogu da daju odgovore na pitanja što se konkretno dešava sa morskim organizmima.

Kod nekih korala u zalivu su uočljive promjene, jer su jako osjetljivi i reaguju na temperaturne razlike, ali za sada dr Mačić ne može sa sigurnošću reći da li su te pojave njihovog povlačenja većeg ili manjeg obima i da li je temperatura tome uzrok.

To su ispitivanja koja tek slijede, ukoliki naučni tim bude u prilici da se time bavi, zajključila je dr Mačić.

11 KOMENTARI

  1. Jesu,jesu i palasture-ma i međedi kod nas zakonom zaštićeni-ali izgleda zalud?! Evo ovega “bocuna bokeškoga “e se javlja-jer znade da je zaštićen(zimi spava-ljeti poskakuje)>> ki poskok u west montanje- erecgovačke<< po ovome portaliću-vadeći "palasture i ježeve"iz svojih možđana…e ga bodu-na ove Ilijine vruće"-dane?

  2. E moja gospodja Vesna, kada nadjete palasturu, otvorite je i u nju ce te nac škaf, staru makinu za veš a u nekoj drugoj krepano tek rođeno malo mače, a u treću, stari TV Philips, po neku staru zahrdjalu teću i puno saketa od najlona. Dole vi je pravi buvljak… i pazite da vas što ne ubode a neće bit mali jež no…

  3. Kome da se obratim kad vidim da furesti vade palasture i to ne jednu ili dvije nego na desetine ? Koliko znam zakonom su zasticene.

    • Jesu zaštićene i ne bi trebalo da se diraju. Treba zavit ekološkog inspektora 067587145 (Vesna Zarubica, i malo vjerovatno je da će doći iz Podgorice). takođe ribarski inspektori 067231130 Kotor i Budva, 067221139 Herceg Novi i Tivat i 067254700 Ulcinj i Bar.
      Hvala što brinete!

  4. Pokojni Profesor Miloš Lipovac, bilježio je temperature zraka, oblačnost i vlažnost zraka , gotovo 50 godina bez prekida, bez obaceze i bez Instututa. Isto je radio u Dobroti i Don. Anton Milošević. U Institutu sa brojnim instrumentima, izgleda kao da nemaju nikakvih podataka. Trebalo je, morali su, očekivalo se od Instituta Biologije mora , da u najmanju ruku , radi opšte potrebe, obaještenosti građanstva, i naučnih potreba za budućnost, bilježe redovno svaki dan uzorkovanje vode na par lokacija u Zalivu i bilježe, objavljuju, i štampaju godišnje izvještaje sa podatkom;
    – Teperatura mora na 6 lokacija na dubini 0,o 3,0 6,0 metara dubine
    – Salinitet mora na istim dubinama
    – Providnost
    – Zgađenost organskim bakterijama, fekalnog porijekla
    – Zagađenost hemiskim sastojcima, teških metala, deterdženata,
    – Zagađenost nafttnim derivatima i uljima
    – Prisustvo živih organizama po kubnom cm/metr , i vrsta organizama, planktona

    Ovo je minimum, što mi kao građani očekujemo od Instituta da bilježi, i kad treba da da na uvid svim službama i građanstvu. Posebna su bilježenja i istraživanja u domenu prisutnosti ribljeg fonda, školjki, ježeva, rakova, jastoga i ostalog živićeg marino fonda. Ako ništa od navdenog nemaju, neka objasne što rade u Institutu već 30 godina, i koje podatke katalogiziraju.

    • Baš fino što sto pokrenuli ovo pitanje, mada meni izgleda kao da vi previše gledate one kriminalističke serije gdje se upre u puce i dobiju se svi mogući rezultati. Ali kako god.
      Za vašu informaciju Institut za biologiju mora postoji od 1961.g. i mi smo naučna ustanova, znači bavimo se naučnim projektima mada se veliki dio toga koristi za monitoring. Ali da bi postojali dobri podaci monitoringa (i da to ne budu samo brojevi na papiru) onda on treba da se planira, finansira i sprovodi. U našoj lijepoj državi za monitoring ukupne životne sredine je zadužena Agencija za zaštitu životne sredine i oni raspisuju tender svake godine (ili ne baš) zato što oni nisu obučeni, niti imaju načina da obavljaju monitoring mora. Ove godine, s obzirom da u budžetu Agencije nije bilo para, Institut se obavezao da će za prvu polovinu godine odraditi monitoring u okviru naših mogućnosti i za džabe, a da će se za drugu polovinu godine taj monitoring platiti, tj. raspisaće se tender. Zašto tog tendera još uvijek nema to pitajte Agenciju za zaštitu životne sredine, kao i zašto se svake godine smanjuje budžet za ukupan monitoring životne sredine (a na njihovom sajtu možete da nađete i neke stare izvještaje).
      Osim toga Min. poljoprivrede finansira monitoring morske vode na gajilištima školjki i riba, tj. na 11 lokacija u zalivu koji se radi mjesečno, a od maja do septembra 15-to dnevno, na 0,5 i 5m dubine (prate se bakterije ukupne i fekalne koliformne, Escherichia coli i fekalne streptokoke, fitoplankton: vrste, abundancija i biomasa, hlorofil a, zatim temperatura, salinitet, koncentracija kiseonika, zasićenost kiseonika, elektroprovodljivost, providnost, pH, a od nutrijenata nitriti, nitrati, silikati, fosfati, ukupan fosfor i ukupan azot.
      Takođe se 15-to dnevno prati sanitarni kvalitet mora na kupalištima a podatke možete naći na sajtu Morskog dobra.
      I ima toga još mnoooooogo pa ako vas nešto konkretno interesuje nemojte biti tako na kraj srca nego dođite i pitajte.

      • Zahvaljujem na odgovoru. Nažalost iz članka se razumjelo da skoro nikakvih podataka nema. Što vidim iz vašeg odgovora da nije istina. Kao građani, mnogo bi bili veseliji i odnosiči se sa poštovanjem, kad se objave članci koji pokazuju rezultate i podatke o kavliteu mora i monitoringu, bez obzira što nisi sveobuhvatni. Mislim da zaslužuje da Skala radio, a i drugi mediji,ponovo objave vaš presjek podataka onoga što se uzorkuje. Ne mora to biti veoma stručno pisan članak, ali razumljiv za sve građane koji gravitiraju moru u Boki i duž cijele obale. Takoođe smo zakinuti za kavlitetan članak o čišćenju mora u vanjskom zalivu, od ekspozivnih naprava. Kolikos e šuška, još je velika količina opasnog ekspozivnog materijala na području Petrovići na unutrašnjoj strani Luštice. Zar je trebalo da Amerikanci dovode delfine avionima iz Kalifornije, da tragaju za bombama po Boki. Ako je to kvalitetna pretraga , neka bude, ali što je sa ostalim lokacijama. Ne moraju novien dizat paniku oko te teme, ali kao građani imamo pravo biti obavješteni. Tone su izvučene sa podrčja Veriga. Želi vam uspijeha u radu, uz dužno poštovanje.

      • Svaka vam čast gospođo Mačić. Stručno i karakterno a posebno istinito i sa pokrićem ste dali odgovor ovim sveznajućim. Bravo i vazda mi je milo da vas čujem jer nam uvijek imate nešto novo i stručno reći.

  5. U sjedištu našeg centra za izmjenu reljefa Bokokotorskog zaliva, strućnjaci smatraju da je upravo promijena izgleda obale, tj obilno zatrpavanje zaliva koje je vidljivo iz aviona promijenilo taj dio zaliva i da su tu arivale palasture i ježevi, a oćekuju se i prstaci.
    Dakle, na vlast bi opet trebalo dovesti ljude zaslužne za to veliko djelo, kako bi zaliv bio sve manji i bogatiji živim svijetom u njemu.

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected]