Predstavljen Nacrt nacionalne strategije održivog razvoja do 2030. godine

0
prof. dr Gordana Đurović predstavlja Nacionalnu strategiju

Nacrt nacionne strateg održivog razvoja do 2030. god

sa prezentacije

Nacrt nacionalne strategije održivog razvoja do 2030. godine (NSOR) predstavljen je danas u skupštinskoj dvorani palate Bizanti. Strategiju, koja je na javnoj raspravi izazvala značajno interesovanje ne samo Kotorana, nego i predstavnika susjednih opština, preduzeća i institucija predstavila je prof. dr Gordana Đurović, vodeći stručnjak Nacionalne strategije.

Ona je istakla posvećenost Crne Gore politici održivog razvoja koja je, među prvim državama u regionu jugoistočne Evrope uspostavila strateški institucionalni okvir za održivi razvoj u skladu sa standardima razvijenih zemalja.

U saradnji sa Univerzitetom za mir i razvoj UN-a, 2001. godine  pripremljen je sveobohvatni dokument “Pravci razvoja Crne Gore kao ekološke države“.

Paralelno sa početkom realizacije konkretnih projekata održivog razvoja, započet je i proces izrade Nacionalne strategije održivog razvoja.

Strategija je apsorbovala najznačajnija opredjeljenja iz nacionalnih i evropskih dokumenata, a rađena je u saradnji sa Mediteranskom komisijom za održivi razvoj i Mediteranskim akcionim planom Programa za životnu sredinu Ujedinjenih nacija.

Posebnu vrijednost ovog dokumenta predstavljao je petogodišnji plan za period od 2007-2012. godine kojim su definisane mjere za dostizanje ciljeva održivog razvoja u 24 prioritetne oblasti razvoja društva.

Skrining uspješnosti nakon petogodišnjeg perioda implementacije ukazao je na solidne rezultate sa učešćem od 57% implementiranih mjera, pri čemu oblast životne sredine u određenoj mjeri zaostaje u odnosu na performanse u oblasti ekonomije, i nešto manje u odnosu na sferu društvenog razvoja.

Đurovićeva je istakla da je prvo i osnovno u ovom dokumentu ljudski kapital, odnosno humani resurs.

To je prvi stub kojim će se baviti.

Drugi je društveni kapital, u novom, unaprijeđenom kontekstu onakvom kakvim ga savremene ekonomije uređuju  po principu afirmacije vladavine prava, sa akcentom na regionalni razvoj i očuvanje kulture i kulturne baštine jednog područja.

Treći stub je osnovni kada je riječ o održivom razvoju a to su prirodni resursi, a četvrti ekonomski resursi.

Ta četiri stuba nacionalnog kapitala, kazala je Đurovićeva su posmatrali kroz model upravljanja i finansiranja, a ocjena stanja sa kritičkim trendovima se prepoznaje u Akcionom planu u kome ima veliki broj mjera i podmjera koje treba da se prate i da idu ka ciljnim ishodima.

“Planirano je da se ovaj dokumenat nađe na Vladi do polovine ove godine, što znači da sada ide drugi dio javne rasprave. Dokument je veoma obiman. Ima preko 360 strana i u sebi je integrisao veliki broj studija i analiza koje su rađene“, kazala je Đurovićeva.

Nakon predstavljenog Nacrta nacionalne strategije održivog razvoja do 2030. u raspravu su se uključili predstavnici preduzeća, ustanova i građani koji su imali brojna pitanja, posebno ona koja se tiču svakodnevne uzurpacije prostora, resursa on najvećeg značaja za našu državu.

Predrag Bjelobrković, iz Regionalnog vodovoda Crne Gore je kazao da oni koji rade u opštinama i ministarstvu na izradi planske dokumentacije i izdavanju dozvola za gradnju, dozvoljavaju  da se izgradi sto hiljada nelegalnih objekata koji sa Strategijom nemaju blage veze.

Dakle, kazao je imamo problem da ubijedimo opštine i Vladu da preko sto hiljada stanovnika na Crnogorskom primorju nema vodu a Regionalni vodovod sa cijevima od metra prolazi kroz ta naselja.

Bjelobrković je ukazao na kvalitetan tekst nacionalne strategije ali i nevjericu kada je u pitanju sprovođenje i realizacija zakonske regulative.

On je istakao i primjer kotorske bafer zone gdje decenijama imamo neregulisano pitanje Autoboke, Autoremonta, stare Riviere ukazujući na raniji problem privatizacije.

Prof. dr Milenko Pasinović se osvrnuo na održivi razvoj koji, po njemu ne podrazumijeva samo sprovođenje mjera ekološke zaštite, već je on mnogo kompleksniji, jer je i ekologija posljedica ljudske djelatnosti u prostoru, od urbanizacije, preko degradacije, zagađenja i dr.

Pasinović se zapitao zar održivi razvoj ne podrazumijeva arhitektonsku, urbanu, ambijentalnu i tipološku održivost na morskoj obali?

Zar do skoro nijesmo imali priobalna naselja u Kotorskom zalivu tkz. niskog tipa, koja su slijedila obalnu liniju zaliva?

Danas imamo naselja srasla jedna s drugim, atipična prvobitnim i neprimjerena prirodnom pejzažu, jasan je Pasinović.

Koordinatorka Javne rasprave i članica stručnog tima mr Jelena Knežević je pozvala prisutne da sve sugestije i primjedbe dostave putem mejla Ministarstvu turizma i održivog razvoja.

lijepa priča, ali problem primjena
sa javne rasprave

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected]