Predstavljen projekat “Zaštita jezika hrvatske manjine-časopis Hrvatski glasnik”

1
Sa predstavljanja projekta

Promocija projekta

U  palati Bizanti danas je održana promocija projekta Očuvanje jezika hrvatske nacionalne manjine “Časopis Hrvatski glasnik”.
Vladimir Marvučić, predstavnik Hrvatskog nacionalnog vijeća u bilateralnoj komisiji mješovitog odbora vlada Crne Gore i Hrvatske i predsjednik podružnice HGD Bar kazao je da je savremeni koncept zaštite manjinskih prava utemeljen na Ustavu Crne Gore iz 2007. godine. Nakon obnavljanja državne nezavisnosti, kazao je Marvučić donešen je set zakona u skladu sa međunarodnim standardima zaštite manjinskih prava. Već u preambuli Ustava Crne Gore kao slobodni i ravnopravni građani spominju se Crnogorci, Srbi, Bošnjaci, Albanci, Muslimani, Hrvati i drugi. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine Crnogoraca ima 44.98%, Srba 25.72%, Bošnjaka 8.65%, Albanaca 4.91%, Muslimana 3.31, Roma 1.01%, Hrvata 0.97%, dok ostatak čine druge, značajno manje nacionalne zajednice, kao i oni građani koji se nijesu željeli nacionalno izjasniti.
Pored institucionalnih okvira o kojima je govorio, Mavručić je naveo i činjenicu da je, shodno odredbama Zakona o izboru odbornika i poslanika, te principu „pozitivne diskriminacije“, tj.“afirmativne akcije“, imajući u vidu malobrojnost hrvatskog izbornog tijela u Crnoj Gori, izborni cenzus za ulazak političkog predstavnika hrvatske manjine sveden na 0.35% ukupnog biračkog tijela. To je omogućilo da Hrvatska građanska inicijativa ima svoju poslanicu u Skupštini Crne Gore Ljerku Dragićević i ministricu u Vladi, zahvaljujući koalicionom vladajućem sporazumu Mariju Vučinović. HGI ima i pomoćnice ministra za ljudska prava Blanku Radošević Marović.
Marvučić je govorio o školovanju na hrvatskom jeziku, značaju printanog medija Hrvatskog glasnika i elektronskog Radio Duxa.
Govoreći o potrebi popravljanja teksta Zakona o manjinskim pravima i slobodama Mavručić se posebno osvrnuo i na Zakonski okvir zaštite manjinskih prava u Crnoj Gori, Institucionalni okvir, politički sistem, ministarstvo za ljudska i manjinska prava, Nacionalni savjet manjina, Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, centar za očuvanje i razvoj kulture manjina, zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Hrvatskom savjetu u crnoj Gori, Obrazovanju, Religiji, Informisanju, NVO sektoru.
Mavručić je zaključio da treba posmatrati bitne pomake u pojedinačnim i kolektivnim pravima hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori, ali i sveopšti razvitak i napredak  Crne Gore kao multietničke države, uključene u sve regionalne, evropske, evro-atlanske i planetarne integracije.

Govoreći o završnoj prezentaciji projekta „Zaštita jezika hrvatske manjine-časopis Hrvatski glasnik“, Tijana Petrović, urednica Hrvatskog glasnika je kazala da je prvi broj ovog glasila izašao u februaru 2003. godine sa jasnom uređivačkom koncepcijom  koje se uredništvo pridržava i danas.
Osnovni zadatak uredništva je da informiše hrvatsku zajednicu, ali i sve subjekte u Crnoj Gori, Republici Hrvatskoj i drugim državama o zbivanjima u Crnoj Gori koja su vezana za život Hrvata. Posebnu važnost, kazala je ona posvjećuje se afirmaciji progresivnih dostignuća Hrvata na području Crne Gore u prošlosti.
Petrovićeva je kazala da uz maksimalnu angažovanost, trud i upornost uspijevaju da zdrže visok standard koji su sebi postavili u izdavanju jedinog časopisa ovakve vrste na našim prostorima.
Tokom 2015. godine realizovan je projekat „Zaštita jezika hrvatske manjine-časopis Hrvatski glasnik“za koju su Evropska unija i Savjet Evrope opredijelili sredstva, a realizovali ga opština Kotor i Hrvatsko građansko društvo. Projekat je fokusiran na očuvanje jezika i kulture manjinskih zajednica u Jugoistočnoj Evropi, u ovom slučaju hrvatske manjine u Crnoj Gori.
Petrovićeva je posebno istakla emociju vezanu za štampanje dijale časopisa na Bokeljskom dijalektu, čiju toplinu osjete s radošću Bokelji kada ga čuju ili pročitaju.

O projektu je govorio i Mirko Vičević, ispred Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor.

Vičević je kazao da je početna ideja imala za cilj implementaciju hrvatskog  jezika u javni život, što se najbolje moglo realizovati kroz printani medij, u ovom slučaju Hrvatski glasnik.
Osnovni cilj projekta po Vičeviću je da se otrgnu od zaborava mnogi značajni događaji i ličnosti iz bogatog kulturnog nasljeđa Hrvata u Crnoj Gori, kao i da se očuva jezik hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori, prezentuju čitalačkoj publici aktuelna dešavanja u Crnoj Gori i Hrvatskoj.
Hrvatski glasnik, jasan je Vičević informiše javnost o širokom spektru aktivnosti Hrvatskog građanskog društva Crnr Gore, koje djeluje preko podružnica u Podgorici, Baru, Tivtu, Kotori i Herceg Novo.

Ukupan budžet projekta je 19.800 eura. Savjet Evrope je finansirao sa 18.000 a Opština Kotor sa 1.800 eura.

Govoreći o dosadašnjim obavljenim prezentacijama projekta, Tripo Šubert se zahvalio Opštini, Sekretarijatu za kulturu, sport i društvene djelatnosti na ukazanom povjerenju i odluci da preko Hrvatskog građanskog društva realizuje projekat.

Šubert, jedan od pokretača Hrvatskog glasnika i čovjek nepresušne enrgije govorio je i o šest panela koje je Opština Kotor, na osnovu smjernica Savjeta Evrope organizovala.
Šubert je izrazio nadu da će ocjena predstavnika  Savjeta Evrope zaduženih za praćenje projekta biti pozitivna.

Sa prezentacije projekta
Vladimir Marvučić
Tijana Petrović
Mirko Vičević
Tripo Šubert

1 KOMENTAR

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected]