Pri kraju je čišćenje od čađi u katedrali Sv. Tripuna

5
još su vidljivi tragovi od čađi

Don Tonći Belan

don Belan

Nakon požara u kotorskoj katedrali-bazilici Sv. Tripuna  22. septembra ove godine, zbog prodora vlage u elektro instalacije, usljed čega se zapalila klima, život u ovom zdanju, simbolu grada Kotora se normalizovao.

Šteta nije mala, ali je vidno da se za kratko vrijeme uradilo mnogo.

U toku je čišćenje srebrnih predmeta od čađi.

Požar  je izbio u galeriji nad južnim brodom i za posljedicu je imao veliku količinu gareži, dosta masnog smoga koji je problematičan za čišćenje.

Svakodnevnim radom zaposlenih u katedrali i angažovanjem lica na dodatnom čišćenju, zbog liturgijskih potreba, prvo je uklonjen visok sloj čađi sa poda katedrale.

Završen je i mehanički posao uklanjanja čađi u dijelu crkve koji se koristi za vjerske obrede, a još nijesu završeni radovi u galeriji u kojoj je izbio požar, kazao je za Skala radio don Anton Belan, generalni vikar kotorske Biskupije.

Trenutno se u katedrali čisti srebro, gdje smo uz don Tonća na ovim poslovima zatekli Zdenku Janković, angažovanu za čišćenje ovih predmeta.

Ponovni sjaj dobijaju srebrna kandila, viseći svijećnjaci, srebrni oltar i srebrna pala i ovaj posao je pri kraju.

Srebrenina se čisti sredstvima koja su odobrena prema međunarodnim licencama i nijesu abrazivna, već služe upravo za čišćenje srebra.

Nakon čišćenja ostavljaju zaštitni sloj ulja preko očišćenih predmeta, štiteći ih od vlage, objašnjava don Tonći.

-Srebro je nezahvalan metal, jer je podložan vlazi. Nekada je bio skuplji i od zlata, a naši stari, sjeća se don Belan, najmanje jednom godišnje za slavlja i fešte čistili su pošade, nakit ili ukrasne srebrne predmete. Isto je i sa liturgijskim predmetima koji su se čistili uoči Tripundana, godišnje jednom ili dva puta.-

Trifore i unutrašnji dio zidova katedrale, koji su pocrnjeli od čađi još uvijek čekaju čišćenje uz dodatne konsultacije sa zaštitarima, kazao je don Belan uz neke prijedloge da se to radi metodom suvog leda.

U svakom slučaju, čađ se neće moći skinuti u onoj mjeri kao što je bilo prije požara, jer je riječ o toniranom malteru pa nije moguće farbanje, pituravenje, kaže don Belan jer se na tonirani malter čađ vrlo lako hvata.

Sa konzervatorima takođe predstoji dogovor oko načina čišćenje slika u katedrali.

Komentarišući slike na platnu, posebno u prednjem dijelu južne galerije koje su prekrivene slojem čađi, Jasminka Grgurević, slikarka konzervatorka je navela primjer slike Voja Stanića na čijem platnu nije moguće sagledati originalni bojeni tonalitet.

To znači da slijedi detaljno čišćenje sloja smoga sa površine slika koji će se, kako pretpostavlja, obavljati nekim od hemijskih sredstava.

Svi ostali predmeti, srebro koje se nalazi u staklenim vitrinama, crkvene odježde, komadi dobrotske čipke će takođe morati da pretrpe određeni konzervatorski tretman u skladu sa pravilima struke.

Takođe je, priča Grgurevićeva, smog prošao kroz trifore, iako se na njima nalaze  zastori od poliestera i prodro je u samu unutrašnjost, u srednji brod katedrale pa je došlo do promjene tonaliteta i djelova bojenih trifora.

Slojevi smoga, mada u manjim količinama, su vidljivi na svim predmetima u centralnom brodu katedrale, zaključila je Grgurevićeva, koja je nakon zemljotresa 1979. godine radila istraživanje i zaštitu zidnog slikarstva i interijera katedrale Sv. Tripuna.

blista nakon čišćenja
neočišćeni viseći svijećnjak
čeka čišćenje
opet sjaji punim sjajem

5 KOMENTARI

  1. A moja Nepoznanico,ne triba provjeravati njiovo znanje iz “oblasti” ciscenja gara oliti cadji,jerbo to njih gebira svako jutro doma-invece di buongiorno?

  2. zbog prodora vlage u elektro instalacije, usljed čega se zapalila klima

    Mi nismo nikad znali da katedralal ima klimu, znali smo da ima podno grijanje. Ali podno grijanje je bilo samo u prizemlju katedrale. Ako je na spratu bila klima uredjaj odnosno aircondition jedinica, onda je to cudno da se zapali i prizvede ovoliku čađ. Novianr nije uspio da da odgovor na znatiželju pučanstva, što je to gorelo da je moglo dati ovoliko čađi. Kabel napajanja klime ne može dati ovoliko čađi, a druga stvar, trebalo je da izbaci osigurač ako kabel pođe u masu. Stvari su veoma mutne i sakriva se istine uzroka. Ako se sve i desilo protivno propisima o bezbedjenosti elektroinstalacija, ond bi trebao da snosi troskove onaj koji je uređaje montirao, ili da novianr pita izvođaća , kako je bilo moguće da dođe do štete i kvara na instalacijama, pogotovo što je u pitanju najvrijedniji objekat u Kotoru. Nedaj bože da suse uhvatili drvene grede , izgorela bi cijeli krov.

  3. Jesu li zonali da to sto se upalilo moze izazvati ovoliku stetu. Cini mi se da je izgorelo 5 kubika daske da nebi bila ovolika steta. KO je to montirao, to su navodno neki kablovi, jeli se znalo da moze izazvati ovakve poslijedice.

  4. Je li Jasminka Grgurević ovdje konsultovana kao stručnjak – konzervator savjetnik, ili kao zaposlena u Centru za konzervaciju i arheologiju Crne Gore. Ovo je vrlo bitna činjenica. Jer, smatram da postojeći “stručnjaci” u Centru, Upravi i Ministarstvu nemaju pojma o ovome. Zašto ne pitate Ljesarku, Kalezića i njihove posalušnike o rješavanju ovog problema. Živo nas interesuje njihovo mišljenje.

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je skala@t-com.me.