Prof. dr Milenko Pasinović: Razlike u resursima i njihova adekvatna valorizacija

3
prof.dr Milenko Pasinović

Ugledati se na susjede, u smislu aktiviranja  prirodnih i kulturnih resursa u funkciji turizma, jeste poučno, ali, kada je u pitanju Kotor, ne i u svemu primjenjljivo.

Ne samo zbog različitosti  resursa i njihovog statusa u smislu zaštite, našto ih, u zaštićenom dijelu opštine, upućuje svojstvo prirodne i kulturne baštine UNESCO-a, već i zbog neriješenih pitanja  vlasništva  pojedinih objekata.

Jedna specifičnost Kotora je, što ni nakon 36 godina od katastrofalnog zemljotresa nijesu  riješeni imovinsko – pravni  odnosi,  ili to ne zna većina stanovnika ove opštine, pojedinih objekata stradalih u zemljotresu 1979. godine, Fabrike “Rivijera“, pa ni nekih izgrađenih  nakon zemljotresa, hotela  “Fjord“, naprimjer.

Neobjašnjivo dugo da bi moglo biti opravdano. Kao i  neprihvatljivo da budu u stanju u kome se nalaze,  takoođe dugo.

Ne manje je važna vizija namjene prostora morskog dobra, na gradskom području Kotora i prostora  Poslovno – stambene zone Škaljari, kao i  25,6 km vanjske morske obale, dosta izgrađene u zaleđu.

Da li se, možda, pretjeranom gradnjom  zaboravilo na valorizaciju postojećeg, već izgrađenog?

Isuviše dugo traju  razmišljanja u vezi revitalizacije Tvrđave San Giovanni.

A o nekima se sporo razmišlja.

Gornjem Stolivu, naprimjer.

Naselju na 250 metara nadmorske visine, izvanredne pozicije i okruženja.

Jednom od rijetko urbano – arhitektonski očuvanih na prostoru Kotorsko – risanskog zaliva.

Popis stanovništva 2003. godine, u ovom naselju, registrovao je njih 10.

Na posljednjem popisu 2011. godine, nije registrovan nijedan stanovnik ovog naselja.

Ne mislim da bi se vlasnici napuštenih kuća u Gornjem Stolivu, bar ne većina njih, vratili na ognjišta svojih predaka.

Za to trebaju i pozamašna sredstva.

No, bilo bi interesantno saznati da li postoji vizija revitalizacije ovog naselja, njegovom turističkom valorizacijom, participacijom vlasnika objekata i zemljišta, njihovom vrijednošću, u svojstvu akcionara.

Ili, na neki drugi način.

Naravno, ukoliko za to vlasnici  pokažu interes, a i investitori.

Turisti bi, vjerujem, za ponudu  koja bi podrazumijevala i prostore za rekreaciju, uključujući i bazene za kupanje, pristup do naselja uspinjačom i, naravno, smejštajnim kapacitetima u tradicionalnim objektima, eventualno i ponekom, izgrađenom u materijalu i stilu vremena gradnje ovog naselja, pokazali interesovanje.

Namjena urbanog prostora Gornjeg Stoliva ne bi bila u suprotnosti sa budućim statusom Vrmca kao parka prirode, jer ne  ugrožava “obilježja, vrijednosti i ulogu parka“.

Bila bi ovo svojevrsna inverzija, vraćanja života  ovom naselju, čije je stanovništvo iseljavalo u D. Stoliv, koji prema popisu  stanovništva  2011. godine broji  352 stanovnika, 136 domaćinstava i 757 stanova, ili 5,56 stanova po domaćinstvu.

Koliki je to pritisak na obalu, na plaže ili mula, suvišno je govoriti.

Aktuelno je i pitanje  valorizacije trvđava na Vrmcu, dok još postoje.

Pitanje izgradnje turističkih sadržaja na tom dijelu Vrmca.

Ne manje, na dio Vrmca o kome je riječ, upućuju i klimatske karakteristike, primorske i planinske klime, i nadmorska visina između 450 – 480 metara, a to znači oko 2,5 stepena niža temperatura vazduha u odnosu na obalu.

Ne bez značaja, o čemu svjedoče trenutne temperaturne vrijednosti, ovih, a i narednih dana.

Očigledno je da preizgrađenost 47, 3 km obale u Kotorsko-risanskom zalivu, na kojoj živi 18 319 stanovnika ili 81% stanovništva opštine, 75% domaćinstava, na kojoj se nalazi 82,82% stanova  sa područja opštine Kotor,  sve više upućuje na ovakva razmišljanja ili, još bolje, projekte.

Ne treba  zaboraviti izvještaj Komisije UNESCO-a , koja je krajem marta i početkom aprila ove godine posjetila zaštićeno područje prirodne i kulturne baštine UNESCO-a, Kotorsko – risanski zaliv, sa primjedbama na postojeće stanje i uticaj na prirodnu i kulturnu baštinu.

A Komisija očekuje i odgovor na date primjedbe.

Očigledno je da se opštine, međusobno, pa i one koje graniče, razlikuju po resursima, što je dobro, jer doprinose raznolikosti turističke ponude, a zajednički cilj treba da im bude kako na najbolji način valorizovati resurse kojima raspolažu.

3 KOMENTARI

  1. NE LUPAJTE GLUPOSTI. AKO ŽELIMO INVESTITORE TO ZNAČI NAJATRAKTIVNIJE LOKACIJE PREDVIDJETI ZA NAMJENU TURIZAM. PRICAMO GLUPOSTI PROSETAJTE MALO DO DUBROVNIKA I VIDJEĆETE DA JE SVE IZGRAĐENO. MONAKO, NICA I TD… DA NE SPOMINJEMO

    SAMO TIVAT NEKA NAM BUDE PRIMJER!

  2. U nasoj Opstini nema nikog ko bi mogao rijesavat ovakve probleme jer su tu sve partijski poslusnici zato postovani profesore, vi dobro zborite ali nemate kome da uputite sugestije, dok sirotinja i obicni gradjani nemaju kome da se zale. Sila Boga ne moli zato i imamo kuce napravljene u more i dnevne boravke na pontama i mulima

  3. Lijepo je sve valorizovano dragi profesore a posebno kod Vas na Ljutu ona kafana ispod rijeke Ljute sto je sve oburdano u more i betonirano. Jedna takva rjeka ponornica da se unisti i staniste galebova i drugijeh tica. Sve to zahvaljujuci cuvaru kamene plastike sa ovih prostora. A i onaj čardak na malome ostrvu ispred bivše kuće nesretnoga pokojnega Slavija Radimirija što je podignuta i nikla iz samoga mora to nidje na svjet nema !!! Ona naselja i apartmani Sol mar i villa Bojana nagrdjena Ljuta samo tako. I ko ce tome stat na put Korupcija, potplaceni i preduzimaci sto su nioklena dosli ovamo da unište sve sto se more uništit

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected]