Radulović za CdM o trenutnoj političkoj situaciji: Dijalogom do kompromisa

0
Branislav Radulović
Crnogorski parlament ima dugo pamćenje dobrih i loših dešavanja. Za vjerovati je da izabrani predstavnici građana mogu između lošeg i dobrog rješenja izabrati dobro, ocijenio je u intervjuu za CdM dr Branislav Radulović predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore.

On ističe da predsjednik države Milo Đukanović nije prekršio Ustav Crne Gore kada je Skupštini vratio na ponovno usvajanje set zakona. Radulović posebno naglašava da Crna Gora u ovom trenutku nema ustavnu krizu.

CdM: Da li je Crna Gora na početku 2021. godine ušla u ustavnu krizu?

Radulović: Ustavna kriza pretpostavlja da ne funkcionišu ključne institucije sistema ili da je neka od insitucija izašla iz svojih nadležnosti i time ugorozila Ustavom uspostavljeni pravni poredak. U ovom trenutku Crna Gora nema tu situaciju, jer insitucije djeluju u okviru pravnog poretka i svojih ustavnih nadležnosti.

CdM: Postoji prigovor da je Skupština Crne Gore neustavno i nezakonito verifikovala mandat jednom poslaniku i time bez kvoruma izglasala set zakona.

Radulović: Spornost ovog pitanja se rješava institucionalno, tj. primjenom člana 150 Ustava na način što će se pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom koji će cijeniti da li je povrijeđena procedura donošenja zakona tj. formalna ustavnost. Ukoliko Ustavni sud utvrdi povredu, donešeni zakoni se ukidaju.

CdM: Premijer i više vladinih zvaničnika putem Twitter-a ustvrdili su da je predsjednik Države prekršio Ustav.

Radulović: Povreda ustava, u ozbiljnim sistemima, se ne utvrđuje javnim objavama na intrnetu, već u ustavom utvrđenom postupku. U konkretnom slučaju nije došlo do povrede člana 94 Ustava, jer je predsjednik Države iskoristio svoja ustavna ovlašćenja.

CdM: Da li se na ponovljenom zasjedanju samo glasa o vraćenim zakonima ili se poslanički klubovi prethodno imaju pravo izjasniti povodom tačaka dnevnog rada ?

Radulović: Skupština ima pravo da cijeni razloge usljed kojih je Predsjednik vratio zakone u ponovnu proceduru. Istina, Ustav u članu 94 stav 2 koristi samo termin „odlučivanje“ , a ne „razmatranje i odlučivanje“. Međutim, nezavisno od ove konkretne situacije, treba zbog svih narednih, uspostaviti praksu da je cjelishodno na samom zasjedanju razmotriti primjedbe zbog kojih je zakon vraćen u proceduru i zatim pristupiti glasanju. U protivnom uspostavlja se „taster sistem“ čime se sam parlament dijelom ograničava, a ustavna norma gubi suštinu svoga postojanja.

U prilog tome idu uporedna ustavna rješenja npr. SAD ili Rusije gdje se u ponovljenom glasanju zahtjeva čak dvotrećinksa većina za ponovno izglasavanje zakona i vodi se rasprava o istima.

CdM Da li je prekršen Ustav time što Vlada nije predložila budžet za 2021. godinu i ako je premijer saopštio da će ga prdložiti do 20. decembra ili što nije na Skuštini razmatran završni račun budžeta za 2019. godinu?

Radulović: Formalno ne, jer u članu 110 Ustava utvrđen je rok da ako Vlada ne predloži budžet do 31 marta prestaje joj mandat. Drugo je pitanje da li je dobro da se, po prvi put, primjenjuje insititut privremenog finansiranja, koji će prirodno proizvesti određene probleme u funkcionisanju sistema.

Kada je u pitanju usvajanje završnog računa budžeta za 2019. godinu, situacija je malo dugačija jer nije postojao niti jedan formalni niti drugi cjelishodni razlog da se ova tačka ne razmatra na zasjedanju Skupštine u 2020 godini. Tim prije što je aksiom da se završni računi i u javnom i u komercijalnom sektoru usvajanju u tekućoj za prethodnu godinu.

Dodatno, za razliku od predlaganja budžeta za završni račun ne postoji pravni osnov za „prenos“ u narednu godinu, jer se radi o ustavnoj kategoriji i tačno utvrđenom godišnjem zakonu, koji je pritom podnešen Skupštini u utvrđenim rokovima iz Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti i stoga je trebao biti razmatran u 2020. godini.

CdM: Da li je moguć kompromis između parlamentarne većine i manjine kako se postojeća sistuacija ne bi pretvorila u ozbiljnu političku krizu i bojkot parlamenta?

Radulović: Prostor za kompromis i dijalog u političkim sistemima koji afirmišu odgovornost uvjek postoje i za to treba da postoje dvije strane. Isključivost, može biti korisna na kratak rok, ali dugoročno nikada ne daje rezultat. Jedno od mogućih rješenja i mjera kompromisa moglo bi biti kada bi parlamentarna manjina obezbjedila neupitan kvorum za prvo naredno zasjedanje i time bi se eliminisao uzrok nastale krize, tj. ponavljanje prethodne „sporne“ pravne situacije.

Na drugoj strani parlamentarna većina bi trebala da omogući da se otvori dijalog o ponuđenim zakonskim rješenjima i pokaže da joj nije bio interes da na „blickrig“ usvoji zakone koji podjednako tangiraju sve djelove društva nezavisno da li preferiraju većinu ili manjinu u parlamentu.

CdM: Da li vjerujete u ovo kompromisno rješenje?

Radulović: Crnogorski parlament ima dugo pamćenje dobrih i loših dešavanja. Za vjerovati je da izabrani predstavnici građana mogu između lošeg i dobrog rješenja izabrati dobro.

A. Obradović, CdM

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected]