Sanacija kotorske tvrđave je dugoročan posao koji mora imati prioritet

17

Ilija Lalošević

audio: Ilija Lalošević

Proces ozbiljne sanacije i revitalizacije kotorske tvrđave će trajati više godina, a ono što bi trebalo uraditi odmah je da se sagleda stanje i detaljno analizira i procijeni koje su to još ugrožene partije kotorske tvrđave kojima prijeti obrušavanje.

Ovo je za Skala radio izjavio konzervator savjetnik Ilija Lalošević, profesor na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta CG.

Kotorska tvrđava se sastoji ne samo od bedema već i od gornje tvrđave kaštela San Đovani, male tvrđave,bastiona, kula, kapija, staza, podsjeća Lalošević i zato će posao na konzervatorsko restauratorskim radovima biti dugoročan.

Bedemi su vjekovima građeni i ne mogu se preko noći restaurirati, naveo je on.

Lalošević je podsjetio da je kotorska tvrđava bila predmet pažnje i rada poslije zemljotresa 1979. godine prvo opštinskog, pa potom i Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture koji su obavljali neke istražne radove.

“Prvi pilot projekat obnove dijela tvrđave je urađen 2003. i 2004. godine iz donacije Fonda američkog ambasadora, kao i donacijom japanske vlade za opremu arhitektonskog biroa koji je trebao da izradi snimak postojećeg stanja i projekta kotorske tvrđave. Specijalizovana građevinska operativa kotorskog Zavoda je nakon što je obavila brojne restauratorske poslove na objektima, uključujući i Katedralu Sv. Tripuna trebala da se usmjeri i na radove na kotorskoj tvrđavi. Do toga na žalost nije došlo i nije urađen i ni adekvatan snimak postojećeg stanja”, rekao je Lalošević.

“Danas, za ovaj posao su dvije vrste mjera one kako djeluju vatrogasci ili hitna pomoć, a to je upravo kontrafor koji se nedavno obrušio i podigao svijest o stanju kotorske tvrđave, a drugo su dugoročne mjere. To je posao koji će po prirodi stvari jako dugo trajati”, rekao je Lalošević.

Po njegovom mišljenju radove na sanaciji kontrafora je prije 20 godina mogla da odradi operativa Regionalnog zavoda u Kotoru.

Oni su, podsjeća Lalošević, podizali zvonik škaljarske crkve na pneumatskim dizalicama koje je zemljotres zarotirao i vratili ga na svoje mjesto.

U slučaju kontafora, situacija je složenija, jer je kontrafor u rijeci, a njegova stopa je oštećena od vjekovnog podrivanja rijeke Škurde.

Lalošević je podsjetio na još neke djelove tvrđave koji su skloni obrušavanju, a to je susjedni kontrafor.

Pretpostavlja se i da se slično dešava i ispod najvećeg bastiona kotorske tvrđave.

Takođe se već više godina obrušava dio prema Gurdiću, položaj Sv. Franjo usljed atmosferskih prilika i vegetacije.

U tu svrhu Savjet  za upravljanje prirodnim i kulturno-istorijskim područjem Kotora predložio je formiranje odgovarajućeg ekspertskog tima sastavljenog od staričara, geologa i arhitekte  konzervatora.

Savjet predlaže da se makar u narednom četvorogodišnjem periodu da prioritet ukupnim poslovima na zaštiti i sanaciji kotorske tvrđave, kao i da se formira posebno preduzeće koje bi imalo sve potrebne materijalne, kadrovske i druge preduslove za ovaj posao, zaključio je Lalošević.

17 KOMENTARI

  1. “Meni je , kućo žao što mi unuci nisu pod tom užasnom ,,okupacijom”, pa da imaju mladost i perspektivu, kao u Veneciji, u kojoj ne cvjetaju ruže, ali ima puno više mirisnih garofula nego u napaćenom Kotoru.”

    ***I meni je, IVO, žao što su Talijani 9. septembra 1943.,
    na vrat-na nos poniženi pobjegli iz Kotora. Ovaj dio
    od Debelog Brijega do Kufina imao je status “Grande Italia”.
    Ne bi krkani 21. 11. 1944. maljicima i maljevima
    lomili kulturno blago Kotora.
    Da smo danas dio Italije, Kotorski bedemi
    bi “cvjetali” kao dubrovački.
    Ovim rizikujem da me ovizi, kojima je srbovanje i
    crnogorčenje jedina preokupacija, proglase izdajnikom.
    Moj će im odgovor biti: “Nije domovina gdje je
    domovina, nego je domovina tamo gdje je dobro”.
    Krkani srbuju, luduju, crnogorče, a frižider prazan.
    Istovremeno Vrhuška se zaklinje u Crnu Goru,
    pljačkajući njena prirodna i privredna bogatstva!

  2. …ki ovizi kadrovi-boljonjezi-iz montažerke-šuvarice? đe gi gođ takneš-planu-ki stara prosulja-zagorela od staroga ulja-jerbo nemaju para-male penzije-da barenake-svaki četrti put-promijene ulje u prosulju-vasa vacuu..maxine sonant.-tamo njihovu…?

  3. Ne ulazite u stručnost Laloleševića kada ne znate taj pčosao. Čovjek je stručan, kvalifikovan i profesor je na Fakultetu.

    • I Lidija je predavač na UDG, pa nema pojma. A što se tiče Ilije niko nije “ulazio” u njegovu stručnost već tretirao “plodove njogovog rada”. Ako ti je popločavanje Svetog Stefana stručno, onda nešto nije u redu sa tobom.

    • Ilija pripada grupi kotorskih stručnjaka koji mogu da iznesu Službu zaštite u Crnoj Gori. Upravo zbog njih je Kotor istisnut. Nekome je bio cilj da iskopa svaki korjen službe zaštite, da bi istu postavio na štake jer drukčije nije znao. Znamo kome je to bio cilj, a znamo i zašto.
      Sada se tu još vrzma poneka manekenka iz partiskih redova i umišlja da je konzervatorka!!!! Biti konzervator znači biti istinski zanesenjak. Drugačije ne može.

      • Ako ćemo pravo zborit Ilija nije istisnut. Ima ga na sve strane: Član upravljačkog savjeta, član Komisije za saradnju sa UNESKOM, jedan od autora Elaborata o utvrđivanju kulturne vrijednosti za Kotor a i šire, Jedan od autora Studije zaštite kulturnih dobara za PUP. Pa ako se tu “vrzma poneka manekenka iz partiskih redova i umišlja da je konzervatorka” Ilija se vrzma u svim pobrojanim tijelima zajedno sa njom pa je ti je priča malo šupljikava.
        Ili ona nije tako loša ili Ilija nije baš tako “zanesenjački” dobar i pouzdan.
        Ne znam i ne želim da sudim. Samo kažem da ti je priča šuplja, šuplikava.

  4. Pustite opet Veneciju da nas ,,tlači” kao nekad, ovo se ne bi desilo, nego bi na vrijeme mislili i činjeli što treba. Pošto imam dobru penziju, da od nje ne mogu izdvojit za kino svaki peti dan, prijavljujem se za dobrovoljca na trinaestu okuku, a da mi Venecija kao malu nadoknadu dodijeli objed i postelju da tamo spavam ….
    Sigurno bi se javilo još dobrovoljaca, pa na smjene !

    • Ni u veneciji te kućo ne cvjetaju ruže. malo sis e preškartao ti i ostali koji ste se sjetili toga skeča kao mlečani , venecija oprostite i ostalo.

      • Kućo i baštino, nije ti to skeč, nego bolna istina, da su navodni okupatori više vodili brigu o Gradu, nego ,,oslobodioci”.
        Ne molim ih ja za oprost, jer za oprost bi trebalo svi da kleknemo pred kulturnim naslijeđem koje se obrušava, samo da kleknemo u različitim redovima, galerija za Posebne.
        Meni je , kućo žao što mi unuci nisu pod tom užasnom ,,okupacijom”, pa da imaju mladost i perspektivu, kao u Veneciji, u kojoj ne cvjetaju ruže, ali ima puno više mirisnih garofula nego u napaćenom Kotoru.

  5. Zbore da je ona glavna od mode sto se i u Savjet pača tražila da se Lidija vrati tj . da se njena uloga u Savjetu potvrdi. iako za to nema osnova jer bi istu trebalo da predloži Ministarstvo. Sramota od manekenke. Trebalo bi i nju otkloniti iz Kotora. Sto one dvije misle i dokle misle.
    U Kotoru formirati instituciju koja bi se brinila o kulturnim dobrima, a ne samo o bedemima.
    Pogledajte što su cetinjani učinjeli sa autoportretom Tripa Kokolje iz peraškog muzeja i to bez saglasnosti na konzervatorski projekat…malo su ga “takli”..a UPRAVA ćuti. Ne zna ništa. A direktor Muzeja malo igra. On bi sa svakim.

    • 1. Seka sigurno ne bi tražila nešto tako glupo. Lidija ne može i ne treba da se vrati (da je sreće da nije ni dolazila) jer nema potrebne reference. Ostvareni rezultati Lidiju Ljesar je ne preporučuju za poslove ni privirit u blizini Kotora.
      2. Kotor ima/imao je dovoljno institucija koje se bave kulturnim dobrima. Ne treba osnivati nove jer će onda te nove biti po mjeri ovih “novih” koji nemaju pojma o čemu se radi ali vole da odlučuju. Treba ojačati i aktivirati institucije koje su postojale i koje postoje i ojačati stručni kadar. Ukloniti ove nove a vratiti struku.

      • Seka je upravo to tražila.Da li je glupa, ili ne zna, ili je dobila nalog ? Ne želim da sudim.
        A da je sreće o tome se nebi raspravljalo.

  6. Ako ih gospodin Ilija sanira ka što je sanira Sveti Stefan, podziđivanjem (popločavanjem) stijenske mase, onda “kami domu”.

    • Poznato mi je ruglo ljepljenja pločica od kamena na stijene na Svetom Stefanu, ali ne razumijem ulogu Ilije Laloševića. Molim te da napišeš malo više. Je li profesor Ilija radio projekat? Mislim da nije.
      Je li rukovodio radovima?
      Ili je bio nadzor?

      • Radio je nadzor. Ono što nije smio po bilo kuju cijenu da prihvati i radi stručnjak sa njegovim referencama!
        Fulbrajtovac, dr arhitekture, profesor, konzervator, bivši direktor Regionalnog zavoda. Ja mislio da mu se “omaklo” za pinezi. Međutim, njemu prešlo u naviku. Za Mauzolej na Lovćenu bio i izvođač i nadzor. Fiktivno zapošljen u “Bombeton” koji je izvodio radove na njegovu licencu, a Lidija mu dala nadzor za isti Mauzolej, jer je trebalo vraćat uslugu za titulu magistra arhitekture koju su joj dali Ilija Lalošević i Goran Radović.
        Sve je ovo poznato. Samo ovo izgleda ne znaju nadležni organi. Prije će biti da se “prave ludi”.

Leave a Reply to Boris Cancel reply

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].