Sloboda – crnogorski rodni list

0
mr Željko Rutović

Vjekovni identitet
Piše: mr Željko Rutović

Od primitivnih pećinskih crteža čovjekovog dalekog pretka pa do danas, tragovi materijalne kulture svjedoče o civilizacijama i identitetima kolektivnog postojanja. Ne manje, najširi identitetski biljezi (p)ostali su da istorijski zbore kao trajna svjedočanstva kulture, jezika, bića i duha jednog naroda. Na tragovima, vrijednostima, etosu iskustvenih pouka i poruka, održale su se nacije, narodi, države, održao se duh jednog naroda. Snaga održivosti proistekla iz snage identiteta, u ne malom broju istorijskih primjera i ne prema malom broju naroda, urušavana je, osporavana, asimilovana, ukidana. Razloga sukoba identiteta i civilizacija je mnogo. Svaki je na svoj način osoben, tipičan i u namjerama prepoznatljiv. Nezavisno, da li su u pitanju ratni, velikodržavni, kleronacionalistički, ideološki, religijski, duhovni, ili neki drugi motivi, tek pokušati poništiti tragove jednog identiteta, ili ga pak nekritički zarad svog interesa prisvojiti, govori o istorijskim sukobima, trvenjima i otvorenim konfliktima u kojima se vitalnost snage konkretnog identiteta prepoznaje, čuva, baštini i u nasljeđe prenosi.

Hiljadugodišnje trajanje istorije države Crne Gore osoben je i prepoznatljiv primjer snage, fakta, kulture i duha autohtonog identiteta. Nezavisno od oblika društvenog i državnog uređenja, tek crnogorski identitet u svom duhovnom, jezičkom, istorijskom, kulturološkom, običajnom, tradicionalnom biću, postao je snažnom poveznicom vjekova državotvornog bića i generacija odgajanih na njemu.

Kao vertikala, stub i kičma snage crnogorskog identitetskog etosa odnjegovana je kulturologija i fenomenologija djelatne snage slobode. Na njenoj filozofiji i njenom istorijskom vijencu stasali su svi drugi crnogorski identitetski biljezi koji su raritetna svjedočanstva podvižništva i herojstva jednog naroda. Na slobodi su sazdani vjekovi prosvetiteljstva i pisane kulture, duhovnosti, etičnosti i inih specifika razlika koji su Crnogorcima i crnogorskoj kulturi davali osobenost, smisao, kult državotvornog i opstajanja i postojanja, kult prepoznavanja, poštovanja i uvažavanja.

Sloboda i slobodoumlje, ispisali su vjekovni identitetski luk crnogorskog bića koje je na filozofiji, ontologiji i antropologiji djelatnog duha spajao vremena, ljude i događaje. U konkretnom vremenu, događaju i izazovu, identitetski biljeg slobode određivao je, davao, čuvao i sačuvao samobitnost i nezavisnost crnogorske državnosti, duha, jezika.

Slova crnogorske civilizacijske slobode, nezavisno od epohe, izazova i cilja, ovjekovječila su i svijetu predočila etos brojčano i teritorijalno malog naroda, ali velikog u zaštiti vrijednosti prava, časti i slobode, na čijem viševjekovnom predanju se pamti i čuva crnogorska istorija, kultura i tradicija. Baština najširih pisanih tragova odbrane i slave slobode, znamenja su civilizacijskih stranica koje samo na slobodi traju i otvaraju prostore visine ljudskog i kolektivnog djela i uma.

Na rodnom mjestu slobode, izrasla sloboda duha, pismenosti i stvaralaštva, doživjela je i ostavila u nasleđe slobodu kao crnogorski rodni list sa kojim se kazuje i živi do groba. Od epohe do epohe, primjeri crnogorskog slobodarstva ostaju da žive i svjedoče na širim civilizacijskim horizontima, kojima je Crna Gora u slobodarskom smislu utkala svoj iskon, svoj etos, svoje sopstvo, svoje biće. Bez ostatka slobodarski, patriotski, kosmopolitski, civilizacijski i antifašistički, upisujući sebe u porodicu svjetskih dostojnika imena i časti slobode.

Od vremena Duklje, pa do savremenog doba, crnogorsko biće odnjegovano je i vaspitano na (samo)svijesti o voljnom izboru borbe za slobodu, na spoznaji značaja, kulturologije i fenomenologije slobode. Individualno, državotvorno i društveno crnogorsko biće na toj urođenoj i održivoj kulturi slobode, uprkos izazovima, lakše je brodilo kroz ne male istorijske drame pokušaja urušavanja njegove slobode i njegovog imena.

Na crnogorskom prijestolu slobode, stalo i stasalo je-njeno biće, njen iskon i njen duh, njena heroika i njena tragika, prozor u svijet i njeno mjesto priznato i poznato u svijetu, stasala je sloboda pismenosti kao moćnog oružja slobode duha, poetosa i etosa, stalo je njeno podvizništvo, rodoljublje, slobodoumlje, čovjekoljublje, čojstvo i junaštvo, herojstvo, prkos i ponos, stalo je njeno nepristajanje i otpor na potiranja crnogorske nezavisnosti, jezika i imena, bez obzira na žrtvu i cijenu. U slobodi je stasala otvorenost i multikulturalnost, harmonija vjera, nacija i kultura. Stalo je njeno običajno pravo, institucionalnost, pravo i čast, nepokor i ravnopravnost za sve ljude i kulture.

Nasilno i nelegitimno ukidanje crnogorske države, jezika i crkve 1918.godine, te uporno i dugo, u raznim oblicima, velikosrpsko atakovanje na suverenost i nezavisnost, istorijska je drama u kojoj se sloboda ugrožavala i uprkos svemu, opet kao iz pepela, vjenčavala sa prijestolima i visinama otpora i pobjede Crne Gore.

Savremeno doba u novim-starim izazovima Crnoj Gori kroz asimilatorske ,,srpske svetove“ slobodu kao njen rodni list, izazov i generacijsko predanje, opet stavlja u kontekst vječitog propitivanja i neumirućeg traganja i borbe za nezavisnost i suverenost. Kao odgovor, crnogorsko državotvorno biće, na savremenost političkih izazova i kleronacionalističkih nasrtaja, ciljeva i asimilatorskih projekata, iznova i opet, kao nužnost i razboritost uzdiže plemenitost misije ideala vječne Crne Gore, kao vrhovnog cilja slobode i njene nazavisnosti.

Sloboda, istorijsko-civilizacijski podrazumijeva svekolika iskušenja u  samospoznaji i odbrani državotvornog bića. Različite vremenske epohe, svojstveno uslovima i ciljevima – mjesta, aktera i događaja, određuju konfliktnost ovog polja, u kome se Crna Gora kontinualno i heroički odredila borbom za slobodu. Iskoni te borbe prepoznati su u najširim svjetskim razmjerama – državničkim, filozofskim, književnim, etičkim, umjetničkim… Svaki od tih toposa, istovremeno, mjerljiva je stranica crnogorske, kao opštečovječanske borbe za plemenitost slobode i odbrane imena i svoje države.

(Re)aktuelizacija velikosrpskog kleronacionalnog velikodržavlja, danas je iznova, test ovdašnje generacije crnogoraca u odbrani časti, slobode, imena i dostojanstva. Na razmeđima vjekova, iskustava, heroike, tragike i etike, novookolnosti – nepresahlih želja za poništenjem crnogorske državnosti, imena, jezika, crkve, zahtijevaju odvažnost i istrajnost u odbrani i čuvanju identitetskih znamenja bez kojih Crna Gora i ne postoji. Silina pritiska, metoda, resursa, snaga i geopolitičkog konteksta u kome se danas Crna Gora nalazi, govori o veličini izazova sa kojim se opet nakon 1918.godine suočava. U novim okolnostima, stari velikosrpski asimilatori traže nove šanse, a za Crnu Goru nema druge – državna suverenost, nezavisnost i odbrana identiteta, kao i uvijek u vjekovnoj tradiciji.

Pitanja globalizacije i njoj imanentnih procesa – unifikacije, univerzalizacije, stereotipizacije, jezičke, vrijednosne i medijsko – popularne kulturne dominantnosti pred Crnu Goru, takođe danas postavlja urgentnost promišljanja i djelovanja, koje se sumarno definiše zaštitom postojanja i identiteta. Globalni procesi, ako podrazumijevajuće, izuzmemo prednosti mjerljivo definisane u vremenskim, komunikativnim, distributivnim, tržišnim i drugim vrijednostima, veliki su izazov za brojčano male narode i države. Polit-kulturološko-ekonomske-globalne  aspiracije, hegemonizam, utilitarnost geo-političkih konstrukcija, vidljivih u različitim oblicima, mijenama i snagama, neki su od izazova i prostora strateškog promišljanja mjesta, uloge, pozicije i načina izražavanja i čuvanja crnogorskog identiteta. Kulturna hegemonija je samo jedan od izazova ovih procesa – koji zakonito, prednošću mehanizama i alata (novo)medijskih globalnih tehnologija potresaju,  i ne samo, pretresaju i dokidaju tradicionalne kulturološke identitetske nacionalne biljege, kao vektora prepoznavanja i tragova duhovnog trajanja.

Razmišljati, djelovati i proaktivnim situirati kontekst slobode kao povijesnog, identitetskog, državnog, duhovnog i nacionalnog znamenja današnji je imperativ, dužnost i obaveza predanja dolazećim generacijama Crnogoraca.

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected]