Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora u Srbiji: Članstvo u NATO spasilo Crnu Goru haosa

6
Sonja Biserko

Proteklih dana smo gledali dobro organizovan pokušaj da se Crna Gora prisili da povuče Zakon o vjerskim zajednicama. Malo je falilo da se tamo nađu paravojne jedinice iz Srbije i Republike Srpske. Vjerovatno je članstvo Crne Gore u NATO bila glavna prepreka, kaže u intervjuu Pobjedi predsjednica Helsinškog odbora u Srbiji Sonja Biserko.

POBJEDA: Kako komentarišete usvajanje Zakona o vjerskim zajednicama i nerede koji su ga pratili?

BISERKO: Bio je to dobro organizovan pokušaj da se Crna Gora prisili da povuče Zakon o vjerskim zajednicama. Malo je falilo da se tamo nađu paravojne jedinice iz Srbije i Republike Srpske. Vjerovatno je članstvo Crne Gore u NATO bila glavna prepreka. Pokazalo se da sve srpske elite osuđuju Crnu Goru zbog tog zakona. Neki jer smatraju Crnu Goru srpskom zemljom dok neki smatraju da Đukanović nije smio da se miješa u vjerske stvari i da treba da gradi građansku državu. To je dosta ciničan stav kada se ima u vidu da je Srbija najmanje građanska država. Žalosno je da se Srbi još jednom antagonizuju sa sredinom u kojoj žive i da su još jednom poslužili za hegemonistiške aspiracije Beograda.

Ministar odbrane Aleksandar Vulin je 24. decembra u Skupštini predstavio Strategiju odbrane Srbije i Strategiju nacionalne bezbjednosti, kojima bi, kako je naveo, na najbolji način zaštitila svoje nacionalne i odbrambene interese i između ostalog, vodila brigu o srpskom narodu van granica Srbije. Tom brigom su i počeli ratovi u Hrvatskoj, Bosni i na Kosovu. Retorika se nije promijenila ali Srbija više nije u mogućnosti da realizuje svoje ciljeve.

Bez obzira što je ova bitka dobivena, treba očekivati nove provokacije kao što je stvaranje SAO Krajina i slično. To spada u već viđene scenarije. Nažalost, Srbija je još jednom pokazala da nije spremna da se okrene sebi i da nije sposobna da napravi bilans koji bi je na novi način pozicionirao, prije svega, u regionu. U današnjem poremećenom svijetu, regionalna saradnja postaje sve važnija za sve balkanske zemlje, jer samo tako mogu opstati kao relevantne i odgovorne zemlje.

POBJEDA: Opozicija je ranije najavila žestoku opstrukciju donošenja Zakona o vjerskim zajednicima, taj veliki i konstantni pritisak je potekao od Srpske pravoslavne crkve: što još može da donese taj pritisak osim što produbljuje podjele?

BISERKO: Ovo je najnoviji u nizu pritisaka na crnogorsku Vladu da povuče Zakon o vjerskim zajednicama koji je u suštini, posljednja faza zaokruživanja crnogorskog identiteta.

Upravo i jeste cilj da se osujeti taj proces s težnjom da se Crna Gora vrati u državni okvir sa Srbijom. Činjenica da je Crna Gora u međuvremenu postala i članica NATO je značajna opstrukcija za takve namjere i kao da nema rezonancu kod srpskih nacionalista koji vjeruju da će se i EU i NATO raspasti.

Amfilohije je išao toliko daleko da tvrdi da u Crnoj Gori može izbiti i građanski rat ukoliko se usvoji taj zakon. Kako je SPC jedina prekogranična institucija ona ima posebnu ulogu u toj kampanji, a naročito zbog toga što je riječ o imovini koja ubire velike prihode. Taj aspekt tog problema je i te kako važan.

POBJEDA: SPC je izložila mošti Sv. Vasilija Ostroškog u Nikšiću na narodnom zboru. Na što Vas podsjeća to šetanje moštiju? Ima li u novijoj istoriji sličnih situacija kada je crkva na sve moguće načine pokušala da opstruiše donošenje nekog zakona pa i po cijenu izazivanja nereda?

BISERKO: Sve to liči na ono što je crkva radila devedesetih kada je ,,šetanje“ moštiju bilo u funkciji mobilizacije srpskog naroda u Jugoslaviji, na žrtvi koju su podnijeli tokom Drugog svjetskog rata. Time su ga pripremali za ono što je uslijedilo, odnosno za rat za ,,sprječavanje novog genocida“. Tako se devedesete danas percipiraju kao osveta za 1941. Amfilohije je nedavno u jednom intervjuu za FTV izjavio da je i Srebrenica osveta za 1941.

POBJEDA: Kako se Srbija ponaša u novonastaloj situaciji prema Crnoj Gori, budući da je crkveni vrh vrlo privržen srpskom državnom vrhu i obratno: često se stiče utisak da mnogi iz vlasti u Beogradu navijaju protiv zvanične vlasti u Podgorici, može li se to ispraviti, ipak smo susjedi?

BISERKO: Odnos prema Crnoj Gori, može se reći, je manje više jedinstven, a svodi se na to da Crnogorci ne postoje i da je Crna Gora srpska zemlja. Crnogorstvo se negira na više nivoa – kroz jezik, crkvu, etničko porijeklo. Još šezdesetih godina spor između Srbije i Crne Gore vodio se oko toga šta je čije u kulturi. Njegoš se, naravno, tretira kao srpski pjesnik i pisac.

POBJEDA: Uticaj Rusije se sve više pominje i na SPC i na vlast u Srbiji – zašto je njima u interesu nestabilnost ovog regiona kada su gotovo već sve države članice NATO-a i pregovaraju za ulazak u EU ili čekaju otvaranje pregovora?

BISERKO: Najdublja veza, kada je riječ o odnosima Srbije i Rusije, ide posredstvom crkve. Poznato je da je posjetu pape Srbiji, koja je odavno na dnevnom redu, uvijek opstruirala Ruska pravoslavna crkva. Ruski interes na Balkanu u ovoj fazi se svodi na opstrukciju EU, NATO i SAD, što u suštini znači sprječavanje širenja i NATO i EU. Kako su Srbija i Republika Srpska ostala jedina uporišta za Rusiju, utoliko više je pojačan pritisak, a time i njeno prisustvo.

Indikativno je i da se portparolka ruskog ministarstva Marija Zaharova oglasila o novom zakonu, trvdeći da su njime ozbiljno ugroženi interesi Mitropolije crnogorsko-primorske SPC.

Osim toga, Rusija je protiv autokefalnosti i makedonske i crnogorske crkve što će takođe u dogledno vrijeme doći na dnevni red. Zaharova je još istakla da se to dotiče i pitanja jedinstva pravoslavnog svijeta, očuvanja njegovih stubova za čije oblikovanje su bili potrebni vjekovi. Ruska crkva se bori za primat nad pravoslavnim svijetom, što joj, kako izgleda, izmiče.

pobjeda
prenešeno sa cdm

6 KOMENTARI

  1. Stvar je jasna. Nasi preci su podizali ove crkve i manastire pa bili oni ovih 28 posto Srba ili 45 posto Crnogoraca brace rodjene ima na obadvije strane. Ovamo se radi da Crnogorci oce da podjele hramove da budu zajednicki svih nas Pravoslavaca u Crnoj Gori. Dok se Srbi ne slazu sa tim, zele da su samo njihovi i da pravo na njih polaze Beograd. Ako neko misli da je uredu da ovih 28 posto prisvaja nesto sto je od svih nas onda je problem u njihovoj glavi i manipulisanju mase. Nama ce i dalje biti Prjestonica Cetinje, najljepsi grad Kotor a glavni Podgorica.

  2. Neka vjeruje svako po svome nahodjenju.
    Podigli su pitanje vjere u sferu politike, a toliko velikih problema u CG!
    Sonji svaka cast, ali Kulundzija bi to da je ziv, drugacije definisao.

Leave a Reply to Ljuta za nepismene i izgubljene Cancel reply

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].