Sve je manje jata riba u Bokokotorskom zalivu

8
nema više jata riba u našem zalivu

Dr Aleksandar Joksimović

dr Aleksandar Joksimović

Nema više ribe kao nekad, a stari ribari tek po neđe pletu mrežu svoju, koja njima treba.

Kojih riba više nema u Bokokotorskom zalivu i zašto, pitali smo dr Aleksandra Joksimovića, šefa laboratorija za ihtiologiju i ribarstvo kotorskog Instituta za biologiju mora.

On je podsjetio na stara, dobra vremena prije nekoliko decenija, kada su postojale ribarske zadruge u Boki Kotorskoj i kada su se kompletne porodice bavile ribarstvom.

Oni su ribu, i to prije svega srdelu i inćune, kojih je najviše bilo, lovili  tradicionalnim alatima, zašto se i danas zalaže crnogorska delegacija koja zastupa poglavlje ribarstvo u EU.

Na žalost, ta vremena su prošla i sve je manje ribara.

“Zbog velikog pritiska sa obale i zagađenja  morske vode hemikalijama iz veš i mašina za pranje sudova, ribljih jata je sve manje. Evidentne su i promjene temperature mora”, konstatuje Joksimović.

“Još uvijek postoje mjesta gdje se love palamide. To je centralni dio Kotorskog zaliva. Tu ribari često izlaze loveći na štapove i ‘na prst’, kao i nekim mrežama. Cipola ima, pa ih nema. Dođu, uđu u zaliv. Lice su nekada u velikim jatima znale da uđu u Bokokotorski zaliv. Danas se to sve rjeđe dešava. Ono što ohrabruje je novi kanalizacioni sistem koji, iako još u punom kapacitetu nije u funkciji, doprinosi čistijoj vodi zaliva, a kada bude izgrađeno zajedničko postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za Kotor i Tivat, onda će se more očistiti. To će zasigurno biti jedan od važnijih razloga povratka riba u zaliv, posebno srdela i inćuna”, mišljenja je Joksimović.

Ono što prepuručuju stručnjaci iz Instituta zabiologiju mora je da strategija na nivou države bude otvaranje malih pogona i fabrika za preradu ribe.

Sve ono što se ulovi u našem moru ima veću vrijednost kao finalni proizvod, konzerva, dimljena ili sušena riba ili neka druga prerađevima, što je budućnost Crne Gore kada je ribarstvo u pitanju, zaključio je Joksimović.

8 KOMENTARI

  1. Jedan bračni par otišao je na odmor u ribarski rezervat na sjeveru. Muž
    je uživao u ribarenju, posebno u ranim jutarnjim satima a žena se
    najradije odmarala čitanjem. Jednog je dana muž ostao spavati jer je bio
    na noćnom ribarenju. Budući da nije do tada nikada bila na jezeru, žena je
    odlučila da iskuša čari jutra na vodi. Odvezala je sama čamac, sjela i
    zaveslala prema pučini. Veslala je neko vrijeme, i kad joj je bilo dosta,
    izvadila je knjigu iz torbe i počela čitati.
    Nakon nekog vremena, do nje dovesla mjesni šerif. Kad je vidio žensko
    biće u čamcu, sasvim se čamcem približi k njoj i pozdravi je:
    – “Dobro jutro, gospođo! Šta radite ovdje?”
    – “Čitam knjigu!”, odgovori mu ona i u sebi pomisli: “Zar to nije
    očigledno?”
    – “Vi ste na području, gdje je zabranjeno ribariti”, obznani joj šerif.
    – “Pa zar ne vidite da ja ne lovim ribe?”
    – “To da, ali ipak imate svu opremu. Morat ću vas prijaviti!”
    – “U redu, ako to učinite, ja ću prijaviti vas – zbog silovanja!”
    razljućeno odgovori žena.
    – “Na osnovu čega, pa ja vas nisam ni dotakao!” začuđeno će šerif!
    – “Da,” dočeka ga ona, “ali imate za to svu opremu!”

    POUKA: Nikad se ne prepiri sa ženom ribolovca . Ta zna razmišljati!

  2. Ja znam ko zna, jer on sve zna a to je Jordan sa Prcanja. Priupitajte ga dje su jata riba jer je on odgovoran za jatake i batake i skrivanja pod vodenim sumama. On zna KO ZNA a OZNA SVJE DOZNA !!!

  3. To sto se pitamo sto nema ribe u zaljev to bi trebalo preispitat nasu sopstvjenu savjest, kulturu i uopste nase bitisanje. Stvoreni smo da sve devastiramo i unistimo. Ko zagadjuje zaljev no mi sami neodgovorni, nesavjesni i bez imalo kulture o znacaju ribe i flore i faune uopste u ovim krajevima a posebno podvodnoga svijeta. Trebalo bi ici na kurseve kao 45-te i odredit velike kazne za one koji sporkaju nas preljepi zaljev koga nema sirom svijeta…

  4. Riba i ne moze da dodje do Kotorskog zaliva, jer je u Novi pregrade mrezama, a da ne spominjem slucaj kad je jedan novski junak lovio mrezom tramatom i to jos u zaliv, i nikome nista…

  5. A moj doktore ja bi reko da su najveci problem mreze kojima je pregradjen zaliv bukvalno sa kraja na kraj i to na nekoliko mjesta!

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je skala@t-com.me.