Terce jadranskih brodica Velimira Salamona gostuju u Pomorskom muzeju u Kotoru

0

Kao rezultat međunarodne kulturne saradnje na relaciji Krk – Kotor, odnosno saradnje duge već deset godina Centra za kulturu Grada Krka i Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru, u galeriji Pomorskog muzeja Crne Gore, nakon više odlaganja uzrokovanog epidemiološkim prilikama, u petak, 11. juna 2021., s početkom u 20.00 sati, otvara se izložba tehničkih crteža Velimira Salamona pod nazivom Terce jadranskih brodica, koja je premijerno, u avgustu prošle godine, predstavljena u krčkoj Galeriji Decumanus.

Izložbu Terce jadranskih brodica čini 60-ak tehničkih crteža opštih planova tradicionalnih, ali i danas nestalih hrvatskih, tj. jadranskih brodica na jedra i vesla. Iako se ovdje radi o kompjuterskim crtežima bracera, gajeta, falkuši, batana, guceva, peliga i ostalih tradicionalnih plovila (zbog komunikacije, nacrtanim na tzv. vodnoj liniji), oni su napravljeni u skladu s načelima nacrtne geometrije i tehničkog crtanja, a uvedena boja daje im dodatnu dimenziju. Te crteže možemo smatrati najsastavnijim i najtemeljnijim prikazima morfologije naše tradicionalne barke, do kojih je autor dolazio ne samo kabinetskim radom već i pomnim terenskim istraživanjem, sve od Rovinja do Dubrovnika te duž Sredozemlja, od Lisabona i Barcelone do Bresta.

Naziv ove izložbe motivisan je brojkom tri koja je obilježila pomorsku kulturu, jer proporcije trupa broda su u trećinama, jarbol je smješten na jednoj trećini dužine broda od pramca, a kosnik je, kao i veslo, tradicionalno jednom trećinom unutar broda. Jedro se skraćivalo za jednu trećinu svoje površine, a na krmama su uvijek bila tri ferala kao simboli vjere, nade i milosrđa…

Fascinantnim rekonstrukcijama po starim zavjetnim slikama ili sretnim nalazima te čudesnim crtežima u kojima se krajnja tehnička vještina iskazala s krajnjom poetičnošću, Salamon je uspio vratiti komadić izgubljenog identiteta hrvatskog Jadrana. Podsjetivši na stare brodove koji su se gradili duboko povezani sa svojim podnebljem, autoru je pošlo za rukom prizvati more kakvo je nekad bilo; bez jahti, industrijaliziranih jedrilica i velikih kruzera koji oduzimaju značenje vjetru, mijenama dana i mijenama godine. Nije to samo specifično blago hrvatske povijesti, već je to druga životna filozofija prema kojoj brodovi nisu tek funkcionalni instrumenti. Jer oni prenose zalihu mjere u ljudski svijet, što je suština crteža i sveukupnog Salamonovog djela. Njegova strast, fascinacija i cjeloživotna posvećenost drvenim jadranskim brodicama često su rušile granice među disciplinama te je inženjer i doktor nauka tako postajao fenomenolog, filozof, ali i pjesnik broda. Svojim djelom on je pomogao u prepoznavanju mediteranskog ishodišta Hrvatske, a njegovu izložbu crteža, prije svega, možemo smatrati nacionalnim mementom za spas naše maritimne kulturne baštine.

Treba dodati da izložbu prati i bogato opremljen, dvojezični (hrvatsko-engleski) katalog u kojem su predstavljeni svi, izložbom obuhvaćeni, crteži Velimira Salamona.

Velimir Salamon rodio se u Zagrebu 1945. godine. Diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Univerziteta u Zadru. Radio je u Nuklearnoj elektrani Krško, potom na Fakultetu strojarstva i brodogradnje kao i na Grafičkom fakultetu Univerziteta u Zagrebu. Baveći se tradicijom strojarskog i brodograđevnog identiteta svog naroda održao je brojna predavanja i objavio naučne, stručne, kao i popularne članke, knjige i kalendare, održao seminare i radionice te priredio izložbe širom zemlje i inostranstva. Među izložbama ističu se one u Hrvatskoj, Portugalu, Španiji, Grčkoj i Njemačkoj. U Stockholmu se bavio rekonstrukcijom švedskog linijskog broda iz 17. vijeka – Wasa. Projektovao je komišku gajetu falkušu, prvu repliku hrvatskog istorijskog broda koja je predstavila pomorsko nasljeđe svog naroda na Svjetskoj izložbi u Lisabonu – EKPO 98. Proučavao je rovinjske barke, malološinjsku i krčku pasaru, neretvansku trupu i lađu, mljetsku i betinsku gajetu te dubrovački galijun. Pokrenuo je projekt Baby Boat kojim se pomorsko naslijeđe Jadrana predstavlja djeci. Za svoje je djelovanje nagrađen visokim priznanjem, državnom nagradom Faust Vrančić.

Finansijsku podršku ovom projektu međunarodne kulturne saradnje dali su: Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Grad Krk i Turistička zajednica Grada Krka.

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je skala@t-com.me.