Turizam može ponovo postati pokretač rasta

0

 

Crnogorski turizam, kada završi kriza, može ponovo postati pokretač rasta, uz diverzifikovanu turističku ponudu koja će uticati na produženje sezone, ocijenio je regionalni ekonomista Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Peter Tabak.

On je agenciji Mina-business kazao da bi Crna Gora mogla biti jedna od pogođenijih zemalja u regionu EBRD-a zbog velikog oslanjanja na turizam, koji doprinosi preko 20 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

U najnovijim prognozama EBRD-a za Crnu Goru, očekuje se da će BDP pasti devet odsto u ovoj godini, ali da će se oporaviti pet odsto u narednoj godini.

“Turizam je među sektorima koji su najviše pogođeni krizom zbog mjera suzbijanja koje pogađaju i zemlje koje šalju i one koje primaju turiste. Ljudi su takođe manje voljni da putuju, jer vide veći rizik od obolijevanja”, naveo je Tabak.

On je podsjetio da su dolasci i noćenja turista opali oko 80 odsto u periodu od januara do avgusta i najveći dio sezone je završen.

“Nije iznenađujuće što je BDP u drugom tromjesečju godine opao preko 20 odsto u poređenju sa istim kvartalom prošle godine”, dodao je Tabak.

On je, odgovarajući na pitanje koji su najvažniji sektori crnogorske ekonomije koji mogu pokrenuti ekonomski rast zemlje, kazao da je Crna Gora tradicionalno jaka u industriji aluminijuma, gvožđa i čelika i drvnoj industriji, ali i u određenim prehrambenim proizvodima, na primjer meso i neka pića.

“Nedavno istraživanje Bled School of Management i EBRD identifikovalo je crnogorske ‘skrivene šampione’, globalne ili regionalne lidere na njihovim nišnim tržištima, u registraciji domena i servisiranju superjahti”, rekao je Tabak.

On smatra i da informacione i komunikacione tehnologije takođe mogu biti sektor u kojem Crna Gora može postati konkurentnija, posebno ako poboljša poslovno okruženje i kvalitet obrazovanja.

Tabak je naveo da je Crna Gora privukla značajan iznos stranih direktnih investicija (SDI), što je dvostruko više od prosječne zemlje u kojoj EBRD posluje i više od bilo koje druge zemlje Zapadnog Balkana u posljednjih pet godina.

“Na kraju 2018. godine, zalihe SDI po glavi stanovnika bile su oko 8,9 hiljada EUR, gotovo tri puta veće, nego u ostatku Zapadnog Balkana”, dodao je Tabak.

Većina SDI od 2006. godine uložena je u nekretnine, odnosno 30 odsto, uglavnom povezanih sa investicijama u vezi sa turizmom.

“Ovo čuva relativno nediverzifikovanu strukturu crnogorske ekonomije i doprinosi njenoj ranjivosti na određene vrste šokova, kao što je trenutni Covid”, smatra Tabak.

Prema njegovim riječima, privlačenje više stranih direktnih ulaganja u druge sektore i diverzifikacija ekonomije zahtijevalo bi rješavanje preostalih pitanja u poslovnom okruženju, uključujući smanjenje veličine neformalne ekonomije i nastavak fiskalnog prilagođavanja kako bi se javni dug stavio na održiv put, na primjer daljim jačanjem procedura budžetiranja, upravljanja javnim ulaganjima i javne i poreske administracije.

U najnovijim regionalnim ekonomskim izgledima u regionima EBRD-a, EBRD predviđa sveukupno smanjenje ekonomije od 3,9 odsto ove godine i povratak rastu naredne godine od 3,6 odsto.

“Revidirali smo svoje prognoze naniže u odnosu na prethodni krug u maju i za ovu i za narednu godinu. Tada smo očekivali da će epidemija brzo nestati i da će povrat biti brz”, kazao je Tabak.

U međuvremenu, kako je dodao, epidemija se vratila u mnogim zemljama i postalo je dostupno više ekonomskih podataka, što ukazuje da se može očekivati sporiji oporavak.

Tabak je, odgovarajući na pitanje koji su glavni problemi za ekonomsko okruženje u regionima EBRD-a, posebno u zemljama Zapadnog Balkana, s obzirom na uticaj koronavirusa, kazao da se očekuje da će pad BDP-a u tom region biti sličan padu u Centralnoj i Istočnoj Evropi.

“Međutim, među pojedinim zemljama mogu postojati značajne razlike, zasnovane na ekonomskoj strukturi ili veličini i efikasnosti vladinog odgovora, između ostalog”, rekao je Tabak.

On je zaključio da je visok nivo neformalnosti na Zapadnom Balkanu mogao otežati oporavak jer su oni koji rade u sivoj ekonomiji ranjiviji na ekonomske šokove i možda će imati manji pristup vladinoj podršci.

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected]