U Bokokotorskom zalivu nestaju stare vrste riba

5
Bokokotorski zaliv

Dr Aleksandar Joksimović

dr Aleksandar Joksimović

Posljednjih godina u Bokokotorskom zalivu se događaju promjene eko sistema, uz pojavu tropikalizacije Jadrana što ukazuje da su neke vrste riba, koje nijesu naseljavale sjeverni dio Mediterana polako počele da ulaze u njega.

Ovo je povodom Međunardonog Dana Planete zemlje za Skala radio izjavio dr Aleksandar Joksimović, šef laboratorije za ribarstvo i ihtiologiju kotorskog Instituta za biologiju mora.

“Osim prirodnih fenomena, čovjek i sve njegove aktivnosti na obali utiču na stanje biodiverziteta mora u zalivu. Mnogo se gradi i velike količine građevinskog i ostalog  materijala završava u more sa obale, posebno poslije kiša”, objašnjava Joksimović.

Na naše pitanje kojih je vrsta riba manje u zalivu, Jokismović je odgovorio da od tradicionalnih riba koje su se vjekovima lovile u Boki, manje je srdela, inćuna, gavica, a intenzitet ribolova je mnogo veći.

Trudimo se da zaštitimo ove vrste, baš kao i tradicionalne ribarske alate koji u Boki Kotorskoj datiraju iz XII vijeka.

Ribarski alati treba da budu ekološki održivi, što znači da će lov biti zabranjen na mjestima gdje postoje tzv. livade morskih trava, a oka na kraju mreža moraju biti veća, rekao je Joksimović.

“Nove vrsta riba koje se primjećuju u zalivu, poput strijelke ili zubatice nekada su bile jako rijetke i naseljavale su samo ušće Bojane. Promjena temperature mora uslovila je da se ova riba proširi. Veoma je agresivna i veliki je predator i desetkuje ulove cipola. Pojava novih vrsta invazivnih riba stvara socio-ekonomske probleme i narušava sklad tradicionalnog ribarstva. Stoga, posebno nauka mora da se pozabavi time  kako se pomenute vrste mogu loviti i kako mogu  biti predmet ribarstva”, navodi on.

“U nekoj mjeri sam po sebi eko sitem mora može da se izbori i izvši prirodno prečišćavanje, ali je od posebne važnosti izgradnja kanalizacionog i sistema za prečišćavanje otpadnih voda koji se radi u Bokokotorskom zalivu, što u najvećoj mjeri doprinosi da voda u zalivu bude čista. Morski eko sistem je velika dinamična sredina koja se mijenja iz godine u godinu, pod uticajem prirode, ali i čovjeka. Zato ga nauka mora registrovati i pratiti”, poručio je Joksimović.

5 KOMENTARI

    • ne moj dragi sa šuranja, ne znamo lokalizme za nazive riba, no ćeš me ti naučit i mene i mojega pokojnoga đeda što je hiljadu godina na obali mora u Boku Kotorsku !!!

  1. bacamo sve i svašta u more.Zaliv nam služi kao kontejner i to divljanima koji ne znaju što je more.Nije ni čudo što se gube ribe koje su vjekovima ovđe bile.

  2. Bilo bi lijepo da bar jednom cujemo izjavu iz biologije mora o nekom konkretnom potezu koji ste napravili za ocuvanje mora ili bilo sto u tom pravcu, ali konkretno ne konferencije i okrugle stolove, naucne skupove i ine motade na koje uzimate pare, a ne radite nista

Ostavi odgovor ribar Cancel reply

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected]