UNESCO-vi eksperti ponudili pomoć na izradi mape za saobraćajnicu kroz Boku Kotorsku

6
UNESCO-vi eksperti

UNESCO-vi eksperti

Rješavanje problema saobraćaja u Boki Kotorskoj i pomoć oko izrade HIA-Studije procjene uticaja na životnu sredinu, bila je tema današnjeg radnog sastanka u nezagrijanoj crklvi Sv. Pavla u Kotoru.

Predstavnicima bokeljskih opština, Uprave za zaštitu kulturnih dobara, Ministarstva kulture, Ministarstva održivog razvoja i turizma, Ministarstva saobraćaja i pomorstva, Nacionalne komisije za saradnju sa UNESCO-om, JP Morskog dobra, obrađivačima prostorno planske dokumentacije, o pozitivnim i negativnim primjerima gradnje zaobilaznice i ostale putne infrastructure govorili su UNESCO-vi eksperti Katri Lisitzin i Michael Kloos.

Oni su iznijeli značaj studije koja će predstavljati polaznu osnovu za dalja planiranja i pojasniti kako će budući infrastrukturni projekti uticati na postojeći kulturni pejzaž Boke Kotorske.

Svojim stručnim znanjem i iskustvom UNESCO-vi stručnjaci su navodili primjere iz svijeta, kako bi pronašli optimalno rješenje za pitanje regulacije sobraćaja na području Boke Kotorske.

Michael Kloos, potpredsjednik UNESCO-vog tijela za kulturne i urbane pejzaže Svjetske baštine je rekao da je područje Boke Kotorske u dobrom dijelu napadnuto gradnjom i pretjeranom urbanizacijom.

“S druge strane, lokalno stanovništvo najbolje zna svoje potrebe i zato je veoma ozbiljan i delikatan problem saobraćaja kroz Boku Kotorsku.  Ovaj prostor treba posmatrati kao jedinstvenu cjelinu, a to je zaštićena bafer zona”, potencirali su UNESCO-vi eksperti.

“Potrebno je detaljno, zajednički raditi na rješavanju problema zaobilaznice oko Kotora, ukoliko se ocijeni da se ona gradi. Tome prethodi izvještaj sa opisima i razlozima zbog kojih se ona izgrađuje. Takođe je važno da se razmišlja o analizi kulturnog pejzaža počev od prirodnih, kulturnih i društvenih vrijednosti. Nakon tog koraka se ističe koje vrijednosti mogu biti osnažene i unaprijeđene mnogim planskim mjerama, a koje možda mogu biti ugrožene”, kazao je Kloos.

Katri Lisitzin je mišljenja da promjene i gradnja ne znače samo da postoji negativni aspekt, već može biti i šansa da se područje svjetske baštine razvija na održivi način, kao što je primjer mosta na rijeci Rajni ili primjer zaobilaznice u Švedskoj.

Sve je povezano i sve se mora decidno staviti na papir, kako bi se mjerilo, odlučivalo i ukazivalo na potencijalne negativne i pozitivne uticaje na kulturnu baštinu, poručuju UNESCO-vi eksperti.

Taj rad mora biti jasan i transparentan. Opštine u Boki Kotorskoj moraju raditi zajedno i uključiti sve subjekte: lokalnu upravu, vlast, ministarstva, civilni i nevladin sektor u ovaj posao. Sve treba uskladiti sa smjernicama i zahtjevima Komiteta za svjetsku baštinu. U pitanju je jako opsežan posao, a kratko vrijeme od samo osam mjeseci. Potrebna je takođe čvrsta baza podataka i jasna analiza  saobraćaja  kroz cijelu Boku Kotorsku kako bi se dokazale prednosti i nedostaci planova”.

Ono što eksperti iz UNECO-a mogu da pomognu je da izrade Izvještaj u kome bi predstaviili svoje prve utiske o situacioji na trenu.

“U tom izvještaju možemo da izradimo i mapu puta uz određene sugestije, a ako je potrebno takođe bi mogli ponovo doći u kotorski zaliv”, poručili su Kloos i Lisitzin.

sa sastanka
Kotor

6 KOMENTARI

  1. Sve je ovo sprdnja. Ima li ikoga da nam skrati muke i da više počne izgradnja zaobilaznice puta, mosta, tunela, kako god oćete samo da više počinemo. jJer kako svane uvati me strah i panika kako ćemo uopšte funkcionisati u Kotor, kolone, vrućine , S T R A Š N O!

  2. Ne znam kakav će utisak ponjeti UNESCO-vi eksperti, kada uporede stanje u zaštićenom području , upisanom u UNESCO-vu prirodnu i kulturnu baštinu prije 35 godina, pa i sa onim od njihove posjete prije nekoliko godina i skore posjete direktorice UNESCO-a.? Nijesam siguran da će imati prostora i da put trasiraju! Ne znam da li znaju da je zaštićeno, prirodno, područje skraćeno za 3 380 ha, jer je, „ otkriveno „ , poslije tri decenije i malo više, da „ granica zaštićenog područja , mjestimično, zalazi na teritoriju susjednih opština. A, države, čiji nacionalni parkovi, ili druge zaštićene cjeline, zalaze na teritoriji susjedne države, ne pomišljaju da zbog toga skraćuju prostore zaštićenih cjelina. Granice zaštićenih prirodnih cjelina, gdje je to moguće, koriste prirodne granice.
    Kotor , kao urbana cjelina, bio je zaštićen i kao spomenik kulture u opasnosti. A, kada je završena sanacija, taj status je ukinut. To, što mu danas prijeti opasnost od super teških vozila koja prolaze njegovom rivom i duž samih bedema, što su glavna vrata , od njihove izgradnje 1555 godine tri puta popločavana da bi se „ izdigla „ iznad nivoa mora, a danas premošćavana daskama za vrijeme visoke plime, plašim se, da će od „potresa“ koji izazivaju teška vozila, doživjeti i četvrti sloj ploćnika.
    Ipak, nešto što je zaštićeno kao „ izuzetna i univerzalna vrijednost „ a kako saznajemo sada se to dovodi u pitanje, zbog degradacije prostora, mora se štititi institucionalno i fizićki, na licu mjesta.
    Dokaz ovome je i činjenica da je izrada eleborata za upis područja Kotora u prirodnu i kulturnu baštinu UNESCO-a prvobitno bila povjerena stručnjacima sa strane, ali elaborat nije bio prihvaćen od strane UNESCO-ve komisije, pa su ga ipak uradili ljudi iz Kotora. Dakle, oni koji žive na tom prostoru i za njega.

    • Bravo profesore. najvažnije je što ne prtimjećuju sni naši i ni starni stručnjaci da nam riva tone nego mudruju i vrte priču u krug . Posebno me iritira NVO Ekspedicio koji smatra da su sveznajući i da je samo njihovo pošteno i ispravno. Nije i zna se zašto ?

  3. Kile i godine
    Koliko imaš godina?
    – Žena se nikad ne pita za godine.
    – Dobro onda, koliko imaš kila?
    – 33 godine punim u martu!!!

  4. Koliko se iz clanka moze razumjeti, oni su samo konsultativno dosli na razgovor, nista da ne odlucju. Milsim da im nasi nisu prikazali nikakav projekat niti su oni o tome odlucivali, niti imaju prava na odluke.

  5. Daju li ovi eksperti zeleno svijetlo za zaobilaznicu ili ne, jer ćemo potonut sa jednom cestom a o kolonama da ne zborim.Ko će više u Kotor ako zna da ljeti čeka po po ure u kolonu

Leave a Reply to Lidija Cancel reply

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].