Vlada o budžetu i programu rada

0
Abazović – Krivokapić – Spajić

Vlada je utvrdila Predlog zakona o budžetu za 2021. godinu, kojim je predviđen ukupan iznos primitaka i izdataka od 2.455,79 miliona eura, a o detaljima na online konferenciji govore premijer Zdravko Krivokapić, potpredsjednik Vlade Dritan Abazović i ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić.

Vlada je utvrdila i Predlog odluke o zaduživanju Crne Gore za 2021. godinu u iznosu od 575.600.000 eura.

Takođe, donijet je Program rada Vlade Crne Gore za 2021. godinu, kojim je planirano ukupno 350 obaveza od čega 250 u tematskom i 102 u normativnom dijelu.

Pročitajte šta je predviđeno nacrtom budžeta

Vlada je utvrdila Predlog zakona o budžetu za 2021. godinu, kojim je predviđen ukupan iznos primitaka i izdataka od 2.455,79 miliona eura.

“Glavni cilj predloženog Zakona je stvaranje uslova za brži ekonomski oporavak, uz stabilizaciju javnih finansija kao jednog od glavnih preduslova ukupne ekonomske održivosti”, navode u Vladi.

Kako su dodali, snažan uticaj pandemije virusa COVID-19 na ekonomiju Crne Gore u uslovima visoke zavisnosti od turizma, uz istovremeno zatvaranje državnih granica tokom ljetnje turističke sezone, dovele su do realnog pada BDP-a od 15,2 odsto, ostvarenja budžetskog deficita na nivou od 10,1 odsto i ubrzale rast već visokog javnog duga na nivo od 105,1 odsto u 2020. godini.

“Dubina ekonomske krize i slaba difersifikovanost ekonomije zahtijevale su sprovođenje odlučnih mjera fiskalnog prilagođavanja kako bi se obezbijedilo smanjenje budžetskog deficita i javnog duga, i pružila podrška ekonomskom rastu. Istovremeno, u cilju ostvarivanja ušteda i podizanja transparentnosti trošenja javnih sredstava, po prvi put je u potpunosti primijenjeno programsko budžetiranje u izradi budžeta”, ističu u Vladi.

Izvorni prihodi budžeta za 2021. godinu planirani su u iznosu od 1.880,2 miliona eura ili 40,6 odsto procijenjenog BDP-a (4.636,6 miliona eura) i u odnosu na ostvarene u 2020. godini veći su za 240,9 miliona ili 14,7 odsto.

Rast budžetskih prihoda opredjeljuje projektovani rast ekonomske aktivnosti i sprovođenje mjera fiskalnog prilagođavanja koje imaju za cilj stvaranje uslova za povećanje budžetskih prihoda u narednom periodu, a to su:

  • povećanje prihoda budžeta po osnovu oporezivanja neprijavljene imovine;
  • suzbijanje neformalne ekonomije kroz unaprjeđenje rada inspekcijskih službi i pune implementacije elektronske fiskalizacije poreskih registar kasa, čime se doprinosi širenju poreske baze;
  • uvođenje markiranja mineralnih ulja i njihovih derivata, čime se suzbija nelegalan promet naftnih derivata, unaprjeđuje kvalitet derivata na tržištu uz istovremeno povećanje budžetskih prihoda;
  • ukidanje najviše godišnje osnovice za plaćanje doprinosa
  • Odlukom Vlade biće zahtjevano od predstavnika države u  preduzećima u većinskom vlasništvu države i zavisnim preduzećima, da glasaju za raspodjelu neto dobiti od prethodne godine i uplatu sredstava u budžet shodno vlasničkom udjelu države
  • U cilju suzbijanja negativnih efekata koje upotreba duvanskih proizvoda, alkoholnih pića i proizvoda sa dodatkom šećera imaju na zdravlje građana, kao i zbog potrebe daljeg uslaglašavanja visine akcize na cigarete sa zahtjevima pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, te potrebe za povećanjem prihoda budžeta, planirane su izmjene akcizne politike. S tim u vezi planirano je povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode, akcize na alkohol i alkoholna pića, akcize na gazirana pića sa dodatkom šećera kao i uvođenje akcize na proizvode od šećera, kakaoa i sladoleda.
  • Predviđeno je i smanjenje stope PDV-a na jaja kao osnovne životne namirnice sa 21 na 7 odsto.

“Ukupni izdaci budžeta planirani su na nivou od 2.019,3 miliona eura ili 43,6 odsto BDP-a i u odnosu na preliminarno ostvarenje u 2020. godini manji su za 45,3 miliona eura ili 2,2 odsto”, navode u Vladi.

U strukturi ukupnih rashoda, Tekuća budžetska potrošnja planirana je na nivou od 1.815,8 miliona eura ili 39,2 odsto BDP-a, dok je Kapitalni budžet planiran u iznosu od 203,5 miliona eura odnosno 4,4 odsto BDP-a.

“U poređenju sa 2020. godinom, predlaže se smanjenje tekuće budžetske potrošnje u dijelu izdataka diskrecionog karaktera, do nivoa obezbjeđivanja funkcionisanja potrošačkih jedinica i implementacije aktivnosti kojima se obezbjeđuje unaprjeđenje pružanja javnih uluga i stvaranja nove vrijednosti. U isto vrijeme, izdvajanja za bruto zarade, penziona i socijalna davanja nisu umanjivani već će ove kategorije rasti i u 2021. godini kao rezultat planiranog usklađivanja shodno zakonskom okviru kojim se regulišu ova prava”, ističu u Vladi.

U Vladi navode da je fiskalno prilagođavanje na rashodnoj strani veće od pomenutog imajući u vidu planirano sprovođenje novih politika kojima se unaprjeđuje standard ranjivih kategorija društva, sa jedne strane, i stvaraju uslovi za implementaciju projekata koji imaju razvojni karakter, sa druge strane.

CdM

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].