Za devastaciju graditeljskog nasljeđa u Kotoru kriva je isključivo struka

6

 

Kotor je upisan u listu Svjetske kulturne i prirodne baštine UNESCO nakon katastrofalnog zemljotresa koji je zahvatio Crnu Goru i razorio Crnogorsko primorje. Ljepota Boke Kotorske, istorijsko značenje i graditeljsko nasljeđe svrstavaju ovo područje u red univerzalnih vrijednosti o kojima se vodi posebna briga i koja upravo zbog svoje jedinstvenosti predstavlja bogatstvo cijeloga svijeta. Zato je u Boki Kotorskoj osjetljivo donositi planove bilo kojeg reda, od urbanističkih do onih prostornih koji na duže vrijeme definišu prostor kao najznačajniji resurs kojim raspolažemo. Posebno je senzibilno pitanje gradnje, od najjednostavnije u zaleđu, do one u prvom priobalnom redu koja najčešće direktno uranja u oko i postavlja brojna pitanja našoj savjesti, moralu ali i zakonskoj regulativi koja je obavezna da prati rad na terenu i štiti prostor od prekomjerne gradnje.

U Kotoru je stolovao Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture čiji su dužnosnici i stručna lica mogli sa prozora da vide dnevne promjene koje su se dešavale na fasadama palata i zgrada u starom gradu. Počećemo od pjeskaranja Katedrale i još po nekih objekata u gradu koje je Zavod dozvolio bez ikakvih kreterijuma i pravila, a drugima to isto branio svim raspoloživim sredstvima.

Zgrada nekadašnjeg Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika Kulture, sada Odjeljenje Uprave

Eloksirana bravarija je ušla na velika vrata i zaposjela visok procenat stambenih i poslovnih objekata starih po nekoliko stotina godina, a takvim veličanstvenim zdanjima, palatama pripada isključivo tradicionalni način gradnje, pa i kada je u pitanju sanacija i zamjena dotrajale bravarije. Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture Kotor zatvarao je oči pred brojnim sanacijama ali i prilikom izgradnje jednog broja objekata koji duboko ulaze i vizuru starog grada, što narušava izgled i izaziva opšte zaprešaćenje struke, ali i brojnih turista koji posjećuju Kotor. Radi se o upravnoj zgradi Luke Kotor AD i betonskom objektu na luži, graničnom prijelazu koji nije imao čak ni konzervatorske uslove, što spada u red teže zakonske odgovornosti investitora.

Nezakonita izgradnja na kotorskoj rivi objekta Luke Kotor AD

Nakon objavljene informacije Skala radija da se putnički terminal koji gradi Luka Kotor AD na prostoru gradske rive (Luža) gradi bez konzervatorskih uslova i pozivu inspekcijskim službama da izađu na lice mjesta, gradilište je posjetio inspektor Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore.

Inspektor se uvjerio da kotorska komapanija nema sve potrebne papire i dozvole za nesmetanu gradnju, pa je, shodno tome  donio Rješenje o obustavi radova na zgradi lučkog terminala u Kotoru.

Zanimljivo je kolika je osionost bila prisutna kod menadžmenta Luke Kotor. O tome najbolje svjedoči sljedeći primjer. Skala radio pozvao tadašnju direktoricu Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore Anastaziju Miranović, koja je ovom radiju kazala da Uprava, odnosno Područna jedinica Kotor nije izdala konzervatorske uslove za izgradnju putničkog terminala Luke Kotor, jer se taj pravni subjekt Upravi nije ni obraćao sa zahtjevom za konzervatorske uslove. Nakon objašnjenja direktorice Miranović, Skala radio je pitao tadašnjeg izvršnog direktora Luke Kotor Vasilija Kusovca kako je moguća da se gradi terminal na Luži, a da investitor nije tražio konzervatorske uslove. On je odgovorio da nije upoznat sa tim i da će sigurno preduzeti aktivnosti da se obezbijede konzervatorski uslovi, ukoliko ih zaista Uprava nije izdala.

Izgrađena zgrada na gradskoj rivi čija je gradnja počela mimo zakona

Radi se o izgradnji objekta od 520 metara kvadratnih koja je započeta u novembru 2013. godine  i trebala da bude završena krajem aprila ili početkom maja naredne  godine. Kusovac je kazao da prostor putničkog terminala na spratu zauzima 148 kvadrata, a u prizemlju 57 metara kvadratnih, kao i zajedničke prostiorije u prizemlju i na spratu.

Gradnja putničkog terminala na Luži izazvala je revolt Kotorana. Na žalost, javno se niko nije oglasio. Bio je to razlog da Skala radio pozove arhitektu Aleksandra Sašu Dendera koji je kazao da je gradnja terminala na kotorskoj Luži je jedan u nizu realizovanih objekata koji devastiraju kontakt zonu Kotora.

Kontakt zona je po definiciji zona predviđena u ili izvan zaštićenog područja da štiti to područje od devastacija socijalnih, ekonomskih, estetskih, vizuelnih, objašnjava Dender.

Prema njegovim riječima devastacija je počela od restorana “Galion”, preko kafane “Dojmi” do upravne zgrade Luke Kotor u glavnom gradaskom parku i najnovije, tvrde gradnje terminala posred Luže.

Restoran „Galion“se nije uklopio u prirodni i kulturni ambijent Kotora. Dominira kao stakleni kašun u srcu Kotorskog zaliva

Izgradnja lučkog terminala svjedoči o nedostatku svijesti o zaštiti spomeničkog blaga i integritetu Kotora i stoga je mišljenje Dendera negativno.

On je poručio oponenitima koji zastupaju stav da se ovim zaustavlja razvoj grada i da Luka ne može da funkcioniše bez putničkog terminala, da niko nije protiv gradnje i razvoja, ali na kom mjestu, kako i gdje da se gradi u Kotoru gradu pod zaštitom UNESCO-a. U balansu prioriteta, Kotor sa svojim kulturnim nasljeđem mora biti prioritet u odnosu na biznis.

“Na kraju krajeva, ni  kruzeri u Kotor ne dolaze radi Luke, nego zbog Kotora i njegovih vrijednosti i ne treba ga na takav način uništavati. Popuniti svaku rupu moguću i uništiti ovo malo obale koju Kotor ima zaista je neshvatljivo. Građani koji ovih dana kritikuju gradnju terminala na rivi ne čine to radi krtritike već predlažu i kako treba da se radi“, poručio je Dender.

Na žalost, politika je po ko zna koji put pokazala dominaciju nad strukom. Nastavak gradnje se nije mogao zaustaviti. Uprava je izdala konzervatorske uslove a struka je ćutala. Ćuti i danas kada se betoniraju temelji gradskih bedema.

Skala radio je pitao direktoricu Uprave za zaštitu kulturnih dobara Ministarstva kulture Crne Gore dr Anastaziju Miranović da li je je kotorsko Odjeljenje izdalo konzervatorske uslove za izgradnju ovog objekta. Odgovor je bio da nije ali da će podnijeti zahtjev i da onda ne bi trebalo da bude problema za dobijanje dozvole.
Na pitanje kako je moguće da se gradi bez dobijenih konzervatorskih uslova, Miranovićeva je odgovorila da se to dešava ali da će inspektor konstatovati stanje i naložiti menadžmentu mjere po kojima je dužan da postupi.
Više od toga nijesmo mogli. Pitali smo zar nije logično da se retroaktivno ne izdaje dozvola i zar ne bi trebalo da se investitoru zabrani dalja gradnja. Pitali i ostali bez odgovora.

Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture u Kotoru je ugašen i sveden na nivo dva odjeljenja i to Odjeljenja Uprave za zaštitu kulturnih dobara i Odjeljena za konzervaciju i arheologiju, značajno su se pogoršali uslovi zaštite kulturne baštine. Opšti je nerad i anarhija, a tako je nažalost i na nivou države.

Novogradnjom na graditeljsko nasljeđe

Primjera ima i kada je u pitanju izgradnja individualnih ili skupnih građevinskih objekata sa aspekta vizuelnog uticaja, posebno na zaštićenim područjima. Pored nedozvoljenih gabarita, što je u nadležnosti resornog ministarstva, ali i Uprave za zaštitu kulturnih dobara, tu su i fasade raznog kolorita koje toliko snažno urone u vid da satima oči ne možemo otvoriti. O tome struka ne progovara. Naša kulturna dobra su upravo ugrožena od struke, jer je ne činjenje opasno upravo koliko i pogrešno činjenje.

Posebno bole devastacije koje vidimo u kotorskom naselju Dobroti,baroknom Perastu, Teutinom Risnu, na Prčanju i Stolivu. Neprimjerenom novogradnjom napadnut je i prvi red priobalnih starih kamenih kuća, a da ne govorimo o kamenim parapetima, pontama i mandraćima kao neodvojivom dijelu graditeljskog nasljeđa.

Na postavljeno pitanje Sekretarijatu za urbanizam, gradjevinarstvo i prostorno planiranje ko je izdao građevinske dozvole za izgradnju stambenih objekata u prvom redu priobalja duž Bokokotorskog zaliva i kako je moguće da se usvoji prostorni plan koji dozvoljava izgradnju objekata koji odudaraju od tradicionalne gradnje po kome je Kotor i Boka Kotorska prepoznati, nikada nijesmo dobili odgovor. Predsjednik kotorske opštine je naredio čelnicima opštinskih službi da ne komuniciraju sa Skala radijom, upravo zbog ovakvih i sličnih pitanja koja se opštinskom rukovodstvu nijesu dopadala.

dopis Sekretarijatu za urbanizam, građevinarstvo i prostorno planiranje na koji nikada nijesmo dobili odgovor
betonsko čudovište sa 4 apartmana i staklenom fasadom u prvom redu na priobanlnom putu kroz Dobrotu

Sedam milenijuma

Nažalost, oni koji su odlučivali o prirodnom prostoru priobalja Kotorsko–risanskog zaliva, i nakon njegovog upisa u prirodnu i kulturnu baštinu UNESCO-a, nijesu imali smisla da ispoštuju: tipologiju naselja, njihovu arhitektonsku i kulturnu fizionomiju, prirodni i kulturni pejzaž, prirodnu konfiguraciju obale, nosivi kapacitet prirodnog prostora.

rekonstrukcija bez dozvole u Dobroti, iznad magistrale

Da li je moguće da se može graditi bez građevinske dozvole u Kotoru i da nema ko da izađe na lice mjesta i preduzme zakonom predviđene mjere, zapitala se juče u redakciji Skala radija naša sugrađanka Snežana Perišić.

U pozamašnom registru koji je donijela sa sobom bila je kompletna dokumentacija iz koje se jasno vidi da je Miomir Dabetić investitor objekta u Daošinama bb, za koga Perišić tvrdi da gradi uprkos činjenici da mu je građevinska dozvola poništena. Dabetić je, po njenim riječima, bez obzira na činjenicu da nema građevinsku dozvolu, postavio tablu na kojoj je ispisan broj građevinske dozvole (UP/I 0303-743-743/14 od 27. 06. 2014. godine) na kojoj je rukom dopisao rok početka i završetka radova, i naveo izvođača radova “MEB“ doo iz Bara.

Snežana Perišić tvrdi da Dabetić ne može da gradi i zbog činjenice da nema formiranu građevinsku parcelu jer mu za to treba i njenih 9 kvadrata koja mu ona ne želi prodati jer bi izgradnjom objekta potpuno zaklonio pogled njenoj kući, čime bi ona izgubila na vrijednosti, a bilo bi u takvom ambijentu nemoguće živjeti. Ona smatra da je ovo atak na nju i da neko sve čini kako bi je natjerao da se iseli i napusti Kotor. A ona, kazala nam je, iz Kotora neće. Angažovala je advokata koji je presavio tabak i Osnovnom sudu u Kotoru uputio prijedlog za određivanje privremene mjere zabrane gradnje.

U tekstu se kaže da je Rješenjem o građevinskoj dozvoli Sekretarijata za urbanizam, građevinarstvo i prostorno planiranje Opštine Kotor, br.UP/I.0303-743/14, investitoru Momiru Dabetiću nezakonito bila odobrena rekonstrukcija-dogradnja i nadgradnja postojećeg stambenog objekta spratnosti P+1 na kat.par. 1440/3, 1440/6 i 1447/3 KO Dobrota I, koja čini urbanističku parcelu UP-1044, u obuhvatu izmjene i dopune DUP-a Dobrote. Dalje se kaže da je otac Snežane Perišić Emanuil, Perišić vlasnik kat.par.1451 KO Dobrota I i da je zbog toga, prema istim UT uslovima i za izradu idejnog rješenja bila potrebna njegova saglasnost. predlagača, a posebno zbog toga što se objekat trebao graditi na rastojanju manjem od propisanog od susjedne parcele.Zbog toga, a i činjenice da Momir Dabetić nema validnu dozvolu, advokat Perišića je zatražio da mu kotorski Osnovni sud donese privremenu mjeru zabrane dalje gradnje na pomenutim katastarskim parcelama pod prijetnjom prinudnog izvršenja.

Što kaže Dabetić

Skala radio je pozvao telefonom Miomira Dabetića. Na pitanje da li posjeduje građevinsku dozvolu za parcelu na kojoj je počeo gradnju i da li je upoznat sa rješenjem da je ona poništena, Dabetić je odgovorio da posjeduje građevinsku dozvolu za gradnju svog objekta. Kazao je i da posjeduje odluku Upravnog suda da je ta građevinska dozvola, koja je bila poništena, poništena i da je to tako.

Za sve ostalo Dabetić nas je uputio na svog advokata Željka Aprcovića. Dabetić je dodao da je po novom zakonu brisano to da Perišićka  može bilo što da zaustavlja i prigovara zato što je novi zakon predvidio da gradnju ne može da zaustavlja neko ko ima mali dio parcele.

“Ja mogu čak da tražim objedinjavanje, to jest da se ekspripriše taj dio i da se meni da. Nisam to uradio zbog komšijskih odnosa, ali ću sada, poslije svega ovoga,  tražiti da se dio Perišićeve zemlje koji je dobila na sudu, pripoji mojoj građevinskoj parceli“.

Ko je Dabetiću tvrdio da može da gradi na spornoj parceli

Očigledno je da je neko Dabetiću kazao da može da gradi i da je on, zahvaljujući tome počeo sa radovima.

On je na kraju razgovora bio kategoričan u odgovoru Skala radiju da ne posjeduje nikakvu drugu dozvolu niti da postoje poništenja građevinske dozvole. Tvrdio je da mu je rečeno da može nesmetano da gradi, a na naše pitanje ko mu je to rekao, odgovorio je kratko da je u pitanju Sanja Otašević,  vlasnica projektnog  biroa AE Link i Željko Aprcović, advokat iz Kotora.

Zahtjev za zabranu gradnje
Rješenje Glavnog administratora o poništenju građevinske dozvole


Nastavak gradnje bez građevinske dozvole na pomenutoj lokaciji je za sada zaustavljen. Postavlja se pitanje kako su pravnici-advokati savjetovali Dabetića da grade? Da li zbog toga i oni treba da odgovaraju, jer je jasno da su takvim savjetima stavili investitoru na znanje da će sve što je potrebno oko dobijanja dozvole oni završiti? Da li su zbog toga dobili unaprijed novac od investitora? To su pitanja na koja učesnici u ovom nezakonitom poslu moraju da daju odgovor institucijama sistema.

Nastavlja se devastacija graditeljskog nasljeđa u kotorskoj opštini

Devastacija graditeljskog nasljeđa u kotorskoj opštini ne prestaje. Nakon Dobrote, Risna, Morinja, Prčanja, Stoliva na red je došla i Kostanjica.   Izgradnja turističkog naselja u ovom prelijepom dijelu Bokokotorskog zaliva još je jedan dokaz kako se prema našim vrijednostima odnosilo Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Nije se vodilo računa o održivom razvoju. Gradilo se prekomjerno, bez uvažavanja Menadžment plana i ostalih planskih dokumenata. Struka o tome ćuti. Ne oglašava se tada  Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture. Ćute svi koji bi morali da progovore.

Kotorskoj Komunalanoj policiji krajem 2011. godine stizao je veliki broj poziva iz Kostanjice zbog narušavanja i devastiranja prostora od strane investitora firme INPRUS-MONT d.o.o. Kotor koja već mjesec dana deponuje zemlju i kamenje u dužini od oko 150 metara u more i uz magistralni put.

Riječ je o nelegalnom deponovanju ogromne količine zemlje i kamena, kazao je za Skala radio Zoran Vučinović, načelnik kotorske  Komunalne policije.

Ova policija je nekoliko puta obavila inspekcijski nadzor i obavijestila Javno preduzeće Morsko dobro u čijem pojasu se narušava pomenuti dio obale.

Takođe su, prema riječima Vučinovića, obaviještena i resorna ministarstva i javni tužilac kako bi se devastacija prekinula, a izvođač primorao da poštuje zakone naše države.

Kostanjica – devastacija obale

Bokokotoraki zaliv je uvršten u familiju najljepših zaliva svijeta.

Prije izvjesnog vremena takođe su investitori nelegalnim rabotama gotovo srušili brdo na Lipcima i promijenili geografiju u ovom dijelu Bokokotorskog zaliva. Tada investitoru iz Nikšića, izvjesnom biznismenu Ranku Raduloviću niko ništa nije mogao. Njegovi radnici su pretukli inspektore Ministarstva saobraćaja i pomorstva kojima nijesu dozvolili da izvrše nadzor. Tek snažijom intervencijom Vlade Crne Gore stopirani su radovi a protiv Radoluvića je pokrenut sudski spor.

Skala radio je pitao tadašnjeg ministra saobraćaja i pomirstva Andriju Lompara da li je obišao mjesto devastacije. Kazao nam je da jeste i da je na licu mjesta upozorio Radulovića da momentalno prekine sa devastacijom.

Tek nakon intervencije tadašnje gradonačelnice Kotora Marije Ćatović koja je ponovo pisala Vladi, radovi su obustavljeni.

Suđenje Raduloviću je trajalo više od godine. Odbrana je pokušala da  se devastacija te lokacije predstavi kao neminovna posljedica radova koji su izvođeni na trasi puta Risan-Žabljak, te da je nikšićka kompanija “Tani” nasula sporni nasip u more kako bi sanirala posljedice miniranja brda.

Tvrdnje da je nasip u moru spontano kreiran kako bi se omogućilo nesmetano odvijanje saobraćaja na dionici na kojoj su se odvijali radovi su smiješne i neodržive, jer je kompanija “Tani” bila dužna da u skladu sa zakonom vrši odvoz materijala, a ne da ga “skladišti” u moru. Imajući u vidu da se radi o veoma atraktivnoj lokaciji, te površinu nasipa od preko 7000 m2, teško je povjerovati da je bilo planirano da lokacija posluži samo za deponovanje kamena.

Vlada je tada saopštila da će nasip biti saniran i da će se obali vratiti prvobitni izgled. Od toga na želost nije bilo ništa i sve danas izgleda kako je i bilo. Devastirano priobalje i nasuto more.

ranjeno brdo u Lipcima i nasuto more o čemu niko nije vodio računa

Još jedan udar na jedinstveno-harmoničnu cjelinu, koju čine specifične i raznolike prirodne vrijednosti prožimajući se sa vrijednim graditeljskim nasljeđem, je gradnja turističkog objekta u Kostanjici.

Gradilište na katastarskim parcelama 68 i 69 K.O. Kostanjica primjer je kakav je naš odnos prema prirodnim vrijednostima i kulturnom naslijeđu.

Ignorišući mišljenje Odeljenja za Konzervaciju iz Kotora, Uprava za kulturna dobra daje saglasnost za postavljanje, izgradnju, montažno demontažnog objekta na navedenim parcelama u Kostanjici.

Radovima na ovoj lokaciji mijenja se reljef što se vidi i na sl.1.

promijenio se reljef mimo planova i zakona. I, nikome ništa!

Pitamo davaoca saglasnosti “dali investitor izvodi radove u skladu sa datom saglasnošću“?

Interesuje nas kakav stav je po ovom, za nas problemu, zauzeo Savjet za upravljanje Područjem Kotora,da li je dao mišljenje na ovaj i slične projekte.

Upoznaje li se Opština Kotor sa izvještajima koje godišnje Vladi dostavlja Savjet o sprovođenju Menadžment Plana i stanju Područja Kotora.

Vjerujemu da kulturni i prirodni pejzaž Kotora neće izgubiti “trku“sa nezaježljivim apetitima investitora, kazao je za Skala radio Vido Drašković, predsjednik OOLPCG Kotor.

 

 

Posebna je priča nelegalna gradnja priobalnim putem u Dobroti.

Uzeo od državnog nesmetano koliko je htio

uzeo od državnog nesmetano koliko je htio

Da se može mimo građevinske dozvole i danas graditi najbolji je dokaz Ivan Jovanović koji je, po riječima advokatice Danijele Radulović, 8. marta 2018. godine, bez prethodno pribavljenih odobrenja za gradnju  počeo rekonstrukciju i dogradnju objekta koji se nalazi na kat.parc.1545 KO Dobrota.

Na taj način je Jovanović, tvrdi advokatica Radulović izvršio krivično djelo građenja objekata, odnosno rekonstrukciju objekata bez odobrenja za gradnju iz člana 326 a Krivičnog zakona Crne Gore.

Advokatica Radulović je kazala Skala radiju da skoro dvije decenije bije bitku da ne dozvoli bespravnu gradnju Ivanu Jovanoviću, kojom je direktno ugrožena porodična kuća nje i njenog sina Nikole. Još 2001. godine Ivan Jovanović je pokušao dobiti odobrenje za gradnju, odnosno dogradnju objekta, navodne garaže, a na placu već ima jednu izgrađenu. Na taj način bi u potpunosti zatvorio susjednu kuću i pričinio veliku štetu objektu čiji su vlasnici Danijela Radulović i njen sin Nikola.

Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Upravni sud su poništili sva rješenje Sekretarijata za urbanizam Opštine Kotor koje je Jovanoviću odobrilo izgradnju navodne garaže.

Naime, 2002. godine podnijeta je krivična prijava protiv određenih službenih lica koja su pokušala odobriti lokaciju Jovanoviću pozivajući s na knjigu IV DUP-a (dodatak planu) iako amandmanima plana iz 1989. godine nije usvojeno ucrtavanje bilo kakvih objekata na pomenutoj parceli i to iz više razloga. Ustanovilo se da se radi o grubom falsifikatu dokumenta, što će svakako biti predmet interesovanja pravosudnih organa.

Međutim, i pored činjenice da mu nije dozvoljena nikakva dogradnja, da je već izvršio devastaciju prostora i nezakonitu nadogradnju drugih pomoćnih objekata za koje je podnio zahtjev za legalizaciju, Jovanović 08. marta 2018. godine počinje radove na rekonstrukciji objekata. Danijela Radulović nam je pokazala kopiju krivične prijave, dopis Upravi za inspekcijske poslove Crne Gore, Upravi za antikorupcijsku inicijativu, Ministarstvu održivog razvoja i turizma, Direktoratu za inspekcijskeposlove i licenciranje, Direkciji za inspekcijski nadzor za južni region.

dogradnja u prvoj zoni kako odgovara

Uprava za inspekcijske poslove je obavijestila telefonom Danijelu Radulović da je u novembru 2017. godine donijeta odluka da se inspekcijski poslovi obavljaju u okviru Ministarstva održivog razvoja i turizma i da je prijava proslijeđena pomenutom Ministarstvu-Odsijeku za inspekciju za građevinarstvo.

Nastavlja se vrtiljotka. Radulović se obraća Ministarstvu održivog razvoja i turizma, tačnije Dubravki Pešić i Rini Ivančević. Obaviještena je telefonom od strane Rine Ivančević, generalne direktorice Direktorata za inspekcijske poslove i licenciranje da je prijava proslijeđena Građevinskoj isnpekciji Bar, Ankici Vojvodić. Vojvodić, takođe telefonom obavještava Danijelu Radulović da je prijava proslijeđena nadležnoj inspektorici Sonji Marković.

Radulović nam je kazala da je upoznala Vojvodić sa činjenicom da je Sonja Marković, kao urbanistički inspektor učestvovala u ovom postupku, i da je protiv nje podnijeta krivična prijava 2002. godine, pa bi bilo dobro da se ona izuzme i da se inspekcija povjeri drugom građevinskom inspektoru. To se nije dogodilo jer je objašnjenje bilo da se predmet ne može dodijeliti drugom inspektoru zbog obima posla.

Radulović tada poziva telefonom Sonju Marković koja joj saopštava da nema pojma o čemu se radi. Nekoliko dana kasnije, tačnije 26. 03. 2018. godine inspektorka Marković obavještava Radulović da je predmet proslijedila Službi za inspekcijske poslove Opštine Kotor u skladu sa Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata, kojom je definisano da će se propisi jedinice lokalne uprave kojima se utvrđuju pomoćni objekti primjenjivati do donošenja plana generalne regulacije.

Jasno se vidi što je čije (plan)

Što je uradila kotorska Služba za inspekcijske poslove-Komunalne policije

Kako nam je kazao šef Službe za inspekcijeske poslove Opštine Kotor Zoran Dragović, izvršen je inspekcijski nadzor nad pomoćnim objektom i nakon toga naloženo Ivanu Jovanoviću da isti ukloni u roku od deset dana, odnosno da u ostavljenom roku zatraži odobrenje za postavljanje pomenutog objekta. Zašto mu ostavljen rok da zatraži odobrenje za nešto što ne može i ne smije da uradi, pitanje je bez odgovora.

Jasno je da prijava Građevinskoj inspekciji nije dostavljena za privremeni objekat, već za rekonstrukciju glavnog objekta. Po toj prijavi nije postupljeno.

Postavlja se pitanje zbog čega nadležni inspektor nije izašao na lice mjesta po prijavi a nejasno je i obavještenje kojim urbanistička inspektorka Marković upućuje podnosioca prijave na Službu za inspekcijske poslove, navodeći da se radi o pomoćnom objektu.

Pitanje je da se ovakvim prebacivanjem nadležnosti i vrćenjem u krug inspekcijskih službi omogućava nelegalna gradnja, koja se u međuvremenu i završava.

Inspektor Zejak kazao da je svima hitno

Da bi spriječila nelegalnu gradnju koja očigledno nije problem za vlasnika kafane „Tiha noć“Ivana Jovanovića, u Dobroti, Daošina bb, Danijela Radulović je pozvala građevinskog inspektora Dragana Zejaka i do detalje mu objasnila o čemu se radi i da je neopšhodno hitno reagovanje kako bi se spriječila divlja gradnja na pomenutoj lokaciji. Zejak je odgovorio da je svima hitno, da imaju puno posla i da, i kad dobije prijavu od Ministarstva turizma i održivog razvoja ne zna kad će biti u mogućnosti da izađe na teren. U saznanju smo, istina nezvaničnom da je Zejak otišao na godišnji odmor.

Ivanu Jovanoviću nije strana uzurpacija

Vlasnik ugostiteljskog objekta „Tiha noć“Ivan Jovanović pokušava od 2001. godine da realizuje izgradnju pomoćnog objekta i još nekoliko objekata u sklopu placa od svega 437 m2 izgradio objekat površine 312m2, natkrivenu tarasu 54m2, dvije dogradnje od po 10m2, i garažu sa lijeve strane objekta površine 18m2 za koju je još 2003. godine donijeto rješenje o rušenje, koje nikada nije sprovedeno.

Jovanović je uzurpirao i parking prostor ispred objekta postavljajući tablu da je to rezervisani prostor za goste restorana. On se nije libio ni da uporno tvrdi da se radi o njegovom vlasništvu, a iz dokumentacije se jasno vidi da je u pitanju javna površina na preko 80% prostora.

Jovanović je prošle turističke sezone koristio i pontu bez dozvole, divlje. Ponta se nalazi preko puta ugostiteljskog objekta koji je izdao prije nekoliko mjeseci nekoj turskoj firmi.

Da li Jovanović može nekažnjeno da krši zakone ove države zbog toga što je ranije zadužio neke od lokalnih vrhovnika DPS-a ili danas zbog toga što su njegovi sinovi članovi vladajuće koalicije, od kojih jedan i odbornik Demokrata u SO Kotor, pitanje je koje traži odgovor.

građevinski užaš u Dobroti
evo što piše u dopisu iz Sekretarijata za urbanizam
od Zavoda Jovanović nije ni tražio ni dobio saglasnost

Boka plavo ćuti i trpi

“Kada se rađala Boka nijesu li možda vile pogled očiju plavih Boki poklonile“, zapitao se pjesnik pred iskonskom ljepotom Boke Kotorske.

Danas se na Mediteranski Dan obale zagledah u obale zaliva, a u očima mi trnje, pa bi da zasuze.

Na kraju Perasta, s mjesta odakle sam prije par godina sa oduševljenjem fotografisala novi parking za održivi saobraćaj, kako se to moderno kaže, koji je trebao da zaustavi automobile ovim gradićem da bi blistao u ljepoti i tišini kao broš na plišanoj haljini Boke, danas mi u oko i objektiv turističko betonsko naselje preko puta, u nekada pitomoj Kostanjici.

Od održivog saobraćaja ostade samo tabla “Perast grad bez saobraćaja“.

Zasljepljujući bljesak novosagrađenog bez mjere i ukusa, a otoci Gospa od Škrpjela i Sveti Đorđe se gotovo utopili.

Nema više najljepšeg pogleda na svijetu, rekla bih.

Stari Bokelji su govorili, ni kamičak u more!

Danas se brda odvaljuju, niču naselja valama i strmim obalama do pjene od mora, a kada više ni tu nema mjesta, dižu se nebu pod oblake.

Obale Bokokotorskog zaliva sve su manje plave, a sve više sive.

Nekada biserna kolana nanizanih ljupkih naselja sa svojim autentičnim koloritom i načinom života njenih stanovnika.

Ribarski Muo sa pontama i mandraćima, mrežama i kašetama, drvenim barkama, gavicama i zvonom crkve Blaženoga Gracije.

Kapetanski Prčanj od palata i mirisa podvrmačke arije, Škaljari od malih baština, verdure i cvijeća.

Stoliv sav u cvijetu kamelija i hladovini kostanja, Morinj, Perast, Risan, Dobrota, Ljuta, pa Tivat u maslinjacima, vinogradima i ljetnikovcima, Novi od skalina, magnolija pinije, pitaspore, kaktusa, agava.

Bokokotorskin zaliv u familiji najljepših zaliva svijeta čije plaveti i modrine, s bijelim jedrima, barkama i vaporima zaustavljaju dah.

U njemu delfini nalaze stanište, a ljudi mijenjaju geografiju.

Ljudi na ove slike i neprilike ne treba da ćute, a Boka neka plavo ćiti.

Mapa devastiranih lokacija u Kotorskom zalivu

Priča je nastala u okviru projekta “Unapređivanje praksi lokalnih medija u borbi proti korupcije i organizovanog kriminala” koji sprovodi Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM). Projekat je dijelom finansirala Ambasada SAD u Podgorici. Mišljenja, nalazi, zaključci ili preporuke koji su ovdje izneseni su stav autora i ne odražavaju nužno stav Stejt dipartmenta/Vlade SAD.  

6 KOMENTARI

  1. Odlican tekst.A sto da radimo mi kojima je ovo sve sramotno?Kazite!Najgori dani su zahvatili Boku jer je seljak dobio kormilo.Jos je Perastanin Marko Martinovic u 17.v. govorio da postoji problem velikog silazenja stanovnistva u Boku koji nece da prihvate kulturu koja im se nudi,ali kaze,ne zato sto to nece vec zato sto njihov nivo svijesti to ne moze.Tako nam i treba kad smo se radi velike ideje slovenstva spojili sa kulturno nizim slojem naroda.Pa sto se cudimo onda…

  2. Sa zadovoljstvom sam procitao i cestitam radio Skali.
    Vidim da su ih prepoznali i Nvo i ambasada SAD.
    Ovo su prave priče.

  3. Da, da zatvarane oči pred mnogim nezakonitostima i devastacijama.
    Ne čudi me od političara, oni imaju svoj intres, nego upravo od onih kojima je posao da štite.
    Selektivno i baš tako kako ste prikazali.

  4. Bravo Skala.
    A u štalu kako vas ona budala proziva nega povede tatu koji je također bezakonito gradio i otimao.

Leave a Reply to Ivana Cancel reply

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].