Za našu sestru koja vida rane na ratištu nema mjesta, za tuđe koliko god hoćete

31
Ferdo Kikerec

Novinar, publicista, glumac, scenarista i režiser Miljo Radojičić svakoga petka na A1 tv nauči nas po nešto što nijesmo znali, a morali smo. Naša kultura, istorija i tradicija nije čak ni zapisana valjano a neka kapitalna dokumenta ne možemo naći ni u državnim arhivima, posebno ona iz novijeg vremena. Na sreću, ima onih poput Milja Radojičića koji tragaju za našom istinom, pronađu i pokažu nam korijene koji su dobrim dijelom zakorovljeni.

Tako nam je Miljo Radojičić pokazao primjerom koliko smo neznaveni i koliko više volimo tuđe od vlastitoga. Radi se o bakrorezu „Kosovka đevojka“ srbijanskog umjetnika Uroša Predića, slike koja se  više od četiri decenije nalazila u holu Urgentnog centra Crne Gore. Od kraja 2016. godine nalazi se u Centru za konzervaciju i arzheologiju. Tamo je drže i neće da je vrate jer treba da se plati 1500 eura za njenu restauraciju.

Uroš Predić

Nakon saznanja da slika nije na mjestu đe je bila, digla se kuka i motika. Srpske političke partije u Crnoj Gori bile su spremne da sakupe novac da se plati i vrati slika. A o kakvoj se slici radi, najbolje nam je objasnio Miljo Radoičić u svom „Prču“ u petak, 09. novembra 2018. godine.

On nam je pokazao da se radi o slici koja je nastala kao inspiracija srbijanskom slikaru Urošu Prediću. Ali, Miljo je pokazao i sliku našeg slikara Ferda Kikereca, crnogorskog knjaževskog slikara, slikanu 1876. godine na kojoj se vidi jasno crnogorska sestra koja se stara o ranjenom Crnogorcu u bitci na Vučjem dolu. Uroš Predić svoju Kosovku đevojku slika punih 30 godina poslije slike Freda Kikereca. Jasno je, kaže Radoičić, da je slika o crnogorskoj sestri koja vida rane na ratištu nastala u Crnoj Gori i da je prva dospjela na platno.

„E to smo mi u svom ogledalu, u kome se ne ogledamo, nego se ogledamo stalno u tuđim ogledalima.  Ferdo Kikerec nije u našoj bolnici nego od lastre Uroš Predić. To je replika i to vrlo jeftina i zamislite, odma su tražili da se restaurira da joj se sačuva autentičnost. Autentičnost je originalna slika. Evo je donja a izvorna slika je ova gornja džamadan, crnogorske čakšire, opanci i Crnogorka liječi. Ali, vi volite tuđe. Eto vi ga“, poručio je Miljo Radojičić.

On je to opisao ovako:
„Kad je Kosovka đevojka napuštila Klinički centar Crne Gore, nastaje poćer za njom da se vrne makar na jednu nogu. Kad su Klinički centar Crne Gore u Podgorici napuštili na desetine ljekara i doktora medicine, niko za njima nije obrta glave no su ih ispratili -ajte ne vrtali se  vašom glavom. Sve nam je od lastre. Od klinike do crkve na Rumiji a pamet od rđe, rđavi se na dom rasprtili a vi koji tako pravite svoju zemlju na tuđim temeljima“.

Miljo Radojičić nas je podsjetio i na Henriha Angela, Norvežanina koji je izuzetno volio Crnu Goru jer se borila za svoju nezavisnost,  a njegova Norveška se tada borila za nezavisnost od Švedske, sa kojom je bilau savezu. On je uzimao Crnu Goru kao primjer nemilosrdne po svaku cijenu borbe za slobodu i nezavisnost. U knjizi „Sinovi crnih planina“ Angel je  1906. godine objavio crtež bitke na Vučjem dolu, koja je bila vizuelni predložak za čuvenu, monumentalnu sliku Petra Lubarde „Vučji do“. Tamo postoji taj handžer i taj iskorak stravični crnogorskog junaka koji tim handžarom ide naprijed i nemoguće ga je vratiti. Tako je, kaže Radojičić i završila bitka. Epilog je 72 poginula Crnogorca i 8 hiljada izbačenih iz stroja protivničke vojske.

On je ispričao još jednu strašnu priču koja je, kako kaže, vrlo impresivna, čak toliko filmična da bi svaki filmski reditelj sve uradio da je snimi, ali ne bi ova zemlja dala ništa da se takav projekat napravi. Crnogorke koje su stalno u crnini, i sestre i majke i supruge, i babe i tetke.
„Dakle, sve je u crnini za Crnom Gorom jer joj gine naraštaj i priraštaj jer Crnogorci od 15 godina idu da brane svoju zemlju. To današnja đeca ne znaju niti se to uči u školama u Crnoj Gori.
Ne znaju ni ovi što na Crnoj Gori, vladari. Pojma nemaju. Oni da imaju pojma ne bi ovo dozvoljavali što im se radi. I onda idu Crnogorke. Da ne bi slutile crninu koju nikad ne skidaju zaviju se u bijela platna da slute na dobro i na svijetlo. A onda, u nekim izvorima zovu se i sestre u bijelom, ulaze u bitku zajedno sa svojim najbližima i na licu mjesta i na liniji fronta zavijaju rane junacima skidajući, odmotavajući sa sebe to platno. To je tako dobra scena. To je tako za film, za istinu. Međutim, niko o tome pojma nema. Na Fundini Crnogorke dijele municiju jer se vidi da je malo vojnika i da nema ko da dijeli municiju i one trče linijom fronta i ginu. O tome ništa nema, a o tome treba učiti đecu, jasan je Radojičić.

31 KOMENTARI

  1. F. Kikerec je sliku nazvao “Kosovka djevojka” i danas se u Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu i danas nalazi pod imenom “Kosovka djevojka”. Muzeju je ovu sliku poklonilo Srpsko kulturno društvo “Prosvjeta” iz Zagreba.

  2. Crnogorci i Crnogorke su poznati i priznati u svijetu,nasa vojska,nase zene,nas krstas barjak…I dan danas veliki broj Crnogorki obavlja poslove koje polovina srbijanaca ne mogu,ne bi im bio ni problem ni opet poci u rat.Slikar je zaposlen bio kod Nikole Petrovica na dvoru i vjv je slika sa Vucijeg dola u svo postovanje Kosova ali morate da shvatite da mentalitet Crnogoraca i Srba nije isti nikad bio a nije ni sad.Istina je da se kao nacija nismo izgradili duhovno sa crkvama prije svega ali su bas Srbi ti koji su nas sprijecavali i sputavali u tome,nazalost…
    Mada krst je krst,samo bez mrznje i samo realno i pametno razmisljajte i sve je lako…

  3. Junaci su junaci čiji god bili, a oni su svoje junaštvo dokazali delima a ne rečima. Kao Srbin ponosan sam i na SRPSKE i na CRNOGORSKE junake ili CRNOGORSKE i SRPSKE. Dajte da ih veličamo i ne dozvolimo da odu u zaborav. Svako ko je učestvovao u malim i velikim bitkama je bio sigurno junak a mnogi su zaboravljeni. Pobede na koje smo ponosni zasigurno nisu izvojevane prepucavanjem i mržnjom već slogom i požrtvovanošću. Još jednom vas molim veličajmo junake jer će nas ostatak sveta više poštovati.

  4. U bici na Vučjem dolu poginula 72 Crnogorca i 8.000 Turaka? Jel’ to neka crnogorska oklopno-mehanizovana jedinica, potpomognuta avijacijom, ratovala sa Turcima naoružanim kamenicama, eventualno ako je poneki imao pride i praćku?

    • Isto kao i Kosovo. Ne ponižavajte naše junake i pobjede kako bi vaše uzdigli. Svak ima svoje i nek se drži svoga. Svoje ne dam, tuđe neću.

      • Tu je kuavičar Jole u ulozi
        Brankovića, a vino ne pije nekadašnji lokadur u kafani 4 B,
        još kada bi jordanizovani znao koja je to kafana bila ?

        • ..TO NEZNA-“no intereso”(a i nije imao od koga da nauči!)OVDAŠNJI KOTORSKI “primorski ser bin”-BEZIMENI-“Mićko”(KRIJE TATINO PORIJEKLO POTOMKA KOPILADI BEČKIH KONJUŠARA-OKUPATORA..CRNE GORE I BOKE-DO 1918 godine!)!..PA U NEDOSTATKU-“SMEŠTAJNOG” PROSTORA(priroda mu davala..a -“roto testa”-odbacala..ka loptica poskočica-od grackih pločica?)-“FOSA TESTA” PUNA KAO GRACKI KOLEKTOR-“PRIČA PRIČINE PRIČE-PREZETE IZ OSOBENOG ZRCALA”!..E bo dubioze “usmjerenog obrazovanja”-O NAVODNIM KOTORSKIM KAFANAMA..U KOJIMA JE “UP?..?AN”-OD ŠPONDE-NA PIJANU URU-KOJU MU JE NJEGOVA”KOTILJA”-OBOŽAVALA…VIŠE NEGO GOSPODA BOGA-ŠTO BI “REKLA DA JE ŽIVA GEORGINA JOSIPOVA-iz Staroga Grada?!

    • U genima vam je . Mala ali vazna ispravka. Vikipedija osnovna literatura onih koi knjige ne citaju. Sledeci izovor ne manje znacajan Darko Sukovic. Nazdravlje !!!

    • Pa naravno da se učiš na wikilediji. To je tvoj intelektualni nivo. Pogledaj samo planine i brda na originalu od Kikereca. Vučiji do. Đe na Kosovu polju ima planine? 🤣

  5. Dobri moj Bokelju,Sv Atinogen je poznat i mnogo poštovan svetitelj u CG. Samo ja za njega nijesam,Bože mi oprosti ,nikad čuo.Ali jesam čuo da je g Amfilohiju ponestalo svetitelja kojima posvećuje crkve ,radi zapišavanja CG teritorije,pa ih vadi iz naftalina.Isto tako sam vidio na crkvi Sv Luke u Nemanjinom Kotoru ,da na vratima piše…SPC – 1111 god.Kako,zar ovo nije isti konglomerat manipulacija ?

    • …MILENIJUMSKO Dukljansko-CRNOGORSKO MORE…! A vi potomci okupatora- tog istog mora-bečkih konjušara..izvolte se kupljite i zaperite-plaknite obraze-g.ice draga Ljuta sa potoka ZVJERonjak…sa dna od dna Škaljara…!!!

      • Znas li plivati i pivati Jole?
        Treba li Ti oni slauf od autobuskog budela, sa mesinganim ventilom,
        ili bi radje cehoslovacki dusek sa
        velikim pipcima ?
        Dodji da te “okupamo” , na bazen,
        kuha se bronzin pasta-fazola, potla dibatimenta u nedjelju !
        Mrs stize sa Njegusa, a bumbari
        su sa piazze od mlijeka.
        Vranac je obavezan, jer bez njega
        nema pravih crnogoracah!
        Potla cemo kod Sveta na briskulu!
        Obuci siroke gace, na ovo Tripunice, onduliraj malo !

  6. D-MOL
    Kako ćetaju četnici u Boki ka iz vode..a ima je, manjkat ne može. Šajkača je inače ne-srpska kapa. Ona je austrougarska kreacija za sve granične, podanike, koji su bili najamnici, GRANIČARI u službi Austrougarske. Ista kapa je u istoj službi i u Sjevernoj Italiji koju je pokorila bila Austrija.Na srpskim prostorima nazvana je po šajkama, lađicama koje krstare Savom i Dunavom, tzv.”sanitetskom granicom” između Otomanskog i Austrougarskog carstva a Srbi su bili graničari i zaštitinici Crno- žute monarhije Franja Josifa. Kako je autentična srpska kapa ŠUBARA ovi posrbice iz Boke bi jopet u sluge tuđe Imperije a ne u građane Crne Gore. Ovaj bokeški gedža(”D-mol-Bokelj) pojam nema da je upravo Radojičić držao govor na Vučjem Dolu u ime Fondacije”Sv.Petar Cetinjski” povodom godišnjice te velje pobjede Crnogoracah…No, neznanje je utočište ubitinja…pa eto im ga tamo!

    • Sajkaca je vojna kapa koju je koristio jedan dio srpskog naroda, dobila je ime po sajkama camcima na Dunavu i sta ima tu nejasno ili lose.
      Srbi u Vojnoj i Bosanskoj Krajini , Dalmatinskoj Zagori imali su svoju kapu, Srbi iz Boke ,Hercegovine ,Crne Gore koristili su kapu koja se u narodu zove crnogorska ,Sremci ,Banacani itd koristili su sesire ,Srbi iz istocne Srbije subare itd.

  7. Taman posla da će Kenan i Nermin gledati Kosovku đevojku! Bačena je u podrum i ozbiljno oštećena, samo o tome ćute. To je bakrorez, i tu decenijama ne treba nikakve “restauracije”. Djelo je oštećeno iz zlobe i rasističke mržnje. Može im se, Ervin i Nedžad održavaju Vladu u komadu.

  8. Pominje li ovo Radojicic onaj isti Vučji do na kojem 2016 prilikom osvecenja hrama Svetog Atinogena a povodom 140 godina od bitke na Vucjem dolu,nije niko prisustvovao od crnogorskih zvanicnika?
    Tada je crnogorska vlast pokazala odnos prema svojoj istoriji kao sto ga pokazuje svakodnevno.
    Ne vidjeh tada na Vucjem dolu ni ovoga najpopularnijeg “Šiptara” iz bivse Jugoslavije!?
    Toliko o Vucjem i vucijim dolovima kad su ovi prvoborci u pitanju!
    Pokazao je Milo i odnos prije par godina kad su sahranjivani posmrtni ostaci šavničko-niksicke grupe,onih vojnika JNA koje je on poslao u “Rat za mir” a koje su ustaše masakrirale u zločinačkom logoru Lora u Splitu.
    Pokazali su Milo i njegovi poltroni prije neki dan kad su pokusali da ponize nase pretke koji su oslobodili Boku i Crnu Goru 1918 odnos prema svojoj i nasoj istoriji.
    Demonstrirao je gadjenje i prezir nad oslobodiocima Boke i Crne Gore a onda otrčao da se ogrebe o pobjednika na Jelisejskim poljima.
    Dosledan kao i vazda!
    Ali opalili smo mu jednu šamarčinu u Boki kotorskoj prethodne sedmice,jos mu uši zvone!
    Doduše,uzvratio je on brzo Zakonom o eksproprijaciji.
    Oteli su sve drzavno sto su imali sad je na redu pohara privatne imovine!
    Medjutim,u Boki najbolje tek slijedi….

  9. ..Stim što je Crnogorac ratovao u opanke na špag-a Srbijanacn u kožne čizme…? A danas,poslije spašavanja srpstva i kosova-na Konavle i Dubrovnik-1991…ka na Mojkovac-1916… jopet nosi i on Srbijanac opanke-na kljun zericu viši od crnogorskoga…A,e ,a i zemlja im je viša-.pa je i prijerodno da im je “sve više i više do tuđega stalo”-roto kulo..”m o r a-sinjega”? A mi?…Umjesto da branimo m o r e-napadamo neznavene crnogorce…? Crna Gora jest malena-al je poodavno i neznavena…bogu mi veljega?

    • Ferdo na izložbi izlaže nekoliko svojih djela, poput Smrti Matije Gupca te kompozicije poput Kosovke djevojke čija je motivika vezana uz narodne pjesme.

      Kao sto vidis blavoru, nacrtao po motivima narodne pjesme, i nazvao djelo “kosovka djevojka”.

Leave a Reply to Sefer od Pipera Cancel reply

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].