Za sada bez ukrštanja sezonskog gripa i koronavirusa

0

Epidemija koronavirusa u Crnoj Gori se nalazi na izvjesnoj klackalici, pa će od restriktivnih mjera koje je najavio direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić, i onoga u kolikoj mjeri će ih se građani pridržavati, zavisiti kako će epidemija dalje napredovati.

Ono što je dobro je da, za sada, prema informacijama koje je IJZ saopštio CdM-u, nema zabilježenog slučaja sezonskog gripa, pa ni njihovog ukrštanja.

Sve više građana strijepi kakva će biti situacija sa Covidom-19 kada krene najezda sezonskog gripa. Za sada je situacija stabilna.

“U Crnoj Gori trenutno nije zabilježen nijedan laboratorijski potvrđeni slučaj sezonskog gripa”, kazali su za CdM iz IJZ.

Zima je na pragu i često se dešava da nam se zapuši nos, da nas uhvati kašalj, da se osjećamo malaksalo. Ali kako razlikovati simptome „običnog” gripa od korona virusa.

“Najčešći simptomi COVID-19 su: povišena temperatura, groznica, kašalj, otežano disanje, mučnina, slabost, bolovi u mišicima, glavobolja,gubitak mirisa ili ukusa, bolovi u grlu, povraćanje, dijareja, curenje nosa. Kada je riječ o simptomima prehlade, obično je to curenje nosa, kijavica, bolovi u grlu, kasalj, suzenje očiju, malaksalost”, objašnjavaju u IJZ.

Na pitanje CdM-a da li oboljeli od gripa imaju manju šansu da obole od koronavirusa, iz IJZ ističu da neka trenutna naučna saznanja i ispitivanja, zasnovana na ograničenoj i relativno maloj količini podataka, ukazuju da je manja šansa da određene osobe istovremeno obole od gripa i koronavirusa.

“Slučajevi zajedničke tj. istovremene infekcije su opisani u literaturi, ali je njihov broj iznenađujuće mali i ispod očekivanog nivoa. Za sada moderna nauka nije dala objašnjenje zašto je to tako, ali određeni evolucionisti bi jednostavnim rječnikom kazali da se radi o “takmičenju” različitih mikroorganizama za životni prostor. Međutim, važno je ne zaboraviti da su dokazi ovih teorija i istraživanja još uvijek ograničeni, zbog relativno malih brojeva i slabe snage naučnih dokaza koji proističu iz studija ovog tipa”, navode u IJZ.

Koliko traje gripa? 

Većina osoba se oporavi od gripa u toku jedne ili dvije nedjelje, ali osobe sa oslabljenim imunitetom, osobe koje boluju od hroničnih bolesti, a posebno stare osobe, mogu osjećati slabost dugo vremena poslije prestanka simptoma.

Najčešće komplikacije gripa su bronhitis, sekundarna bakterijska upala pluća, infekcije srednjeg uha, zapaljenje sinusa.

Kako se širi? 

Virus se prenosi kapljicama koje nastaju kašljanjem, kijanjem, govorom zaražene osobe.

Udisanjem kapljica ili njihovim dospijevanjem na sluzokože usta, nosa ili oka (direktno ili preko kontaminiranih ruku i predmeta) infekcija se unosi u organizam.

Mnoge, naizgled zdrave osobe, zarazne su jedan dan prije pojave simptoma, pa mogu prenositi infekciju drugima i prije nego se same razbole.

Zaraznost traje i tokom prvih pet dana bolesti (kod djece zaraznost može trajati do sedam dana).

Kako se liječi? 

Terapija je simptomatska. Mogu se uzimati lijekovi za snižavanje tjelesne temperature i protiv bolova.

Neophodno je mirovanje i uzimanje dovoljne količine tečnosti.

Antibiotici se uzimaju samo po savjetu ljekara.

Kod pojedinih pacijenata (osoba sa povećanim rizikom) primjenjuju se antivirusni lijekovi, koje propisuje ljekar.

Kako se grip može prevenirati?

Najbolji način prevencije gripa je vakcinacija.

Kod nas se primjenjuje inaktivisana (mrtva) vakcina u obliku injekcije (vakcina se dobija od virusa koji nije više aktivan, ili od djelova virusa, pa niko ne može dobiti grip od vakcine protiv gripa).

Najbolji period za vakcinisanje je od oktobra do decembra, ali se vakcina može primiti u bilo koje vrijeme u toku trajanja sezone gripa (od oktobra do marta), čak i kada je virus počeo da se širi u okruženju.

Oko dvije nedjelje poslije vakcinacije, u organizmu se razvijaju zaštitna antitijela. Iz razloga što se virus gripa neprestano mijenja vakcinaciju se ponavlja svake godine / sezone i to posebnom vrstom vakcine koja je napravljena samo za tu godinu.

Iako nijedna vakcina protiv gripa ne pruža 100 odsto zaštitu njena učinkovitost i nivo zaštite koji pruža je takav da daje nesumnjivu korist u spriječavanju kako oboljevanja tako i komplikacja i težih kliničkih slika.

Efikasnost vakcine kod mladih zdravih ljudi se kreće između 70 i 90 odsto, dok je kod starijih i osoba sa hroničnim strtanjima nešto manja.

S.Đ., CdM

Galić: U susret praznicima restriktivnije mjere

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected]