Domaćin sastanka u Kalinjingradu Nikolaj Patušev, sekretar Vijeća sigurnosti Ruske Federacije i bliski Putinov saveznik rekao je:
– Rusija će sigurno odgovoriti na takve neprijateljske akcije. Odgovarajuće mjere se razrađuju u međuresornom formatu i biće preduzete u bliskoj budućnosti. Njihove posljedice imaće ozbiljan negativan uticaj na stanovništvo Litvanije – kazao je on.
Ruska novinska agencija RIA citira izjavu Patruševa kako je “litvanska blokada, na prijedlog zapadnih zemalja, kršeći norme i načela međunarodnog prava, pokazujeda se ne može vjerovati ne samo usmenim izjavama zapada, nego ni pisanim”.
U isto vrijeme dok je Patrušev boravio u Kalinjingradu, ambasador Evropske unije u Rusiji pozvan je u Ministarstvo vanjskih poslova u Moskvu.
– Radimo na tački da kažemo Putinu da Ukrajina pripada Evropi i da ćemo braniti vrijednosti koje Ukrajina brani – kazao je Aselborn, prenosi Rojters.
Zamjenik predsjednika Vijeća ministara Krima Georij Muradov rekao je da su uspostavljene bliske trgovinske i ekonomske veze te da nastoje poboljšati saobraćajne veze.
– Izrada transportnih ruta osiguraće nesmetanu nabavku oslobođenim područjima hranom, ljekovima i humanitarnom pomoći. Takođe će ojačati međuregionalne veze u različitim područjima – rekao je Muradov.
Vozila su željeznicom već upućena prema Poljskoj i Ukrajini.
Njihova je dekonzervacija trajala više sedmica, a brže slanje pomoći ukrajinskoj vojsci koja se odupire ruskoj agresiji do sada su sprečavale i logističke teškoće zbog stajališta Mađarske koja ne dopušta prijevoz oružja za obranu Ukrajine preko svog teritorija, navodi komercijalna televizijska postaja POP-TV.
Kako dodaje, u dogovoru s SAD-om Slovenija će za tu donaciju dobiti od američke Vlade sredstva za kupnju oružja i opreme za slovensku vojsku, u vrijednosti većoj od one na koju je procijenjena oprema poslana Ukrajini.
– Mi želimo Srbiju uz nas, ali za to su nam potrebni jasni dokazi da ta zemlja dijeli naše vrijednosti, na primjer vladavinu prava i demokratiju, kao i da odbija rusku invaziju – poruka je Fon der Lajen u intervjuu austrijskim dnevnicima Viner cajtung i Klajne cajtung.
Podvukla je da je spoljnopolitičko opredjeljenje kandidata veoma bitno.
– Naravno da očekujemo da svi vučemo istu stranu užeta – podvukla je predsjednica EK.
Upitana koliko je zapadni Balkan povezan sa statusom Ukrajine, i šta se može ponuditi tim zemljama, ona je ukazala da su gotovo sve zemlje Zapadnog Balkana na evropskom putu dalje od Ukrajine.
Opširnije pročitajte ovdje.
Gruzija se pozicionira između Rusije na sjeveru i Turske, Armenije i Azerbajdžana na jugu.
Otcijepljene regije Abhazija i Južna Osetija međunarodno su priznate kao dio gruzijske teritorije, iako ih nekoliko država, uključujući Rusiju, službeno priznaje kao samostalne republike.
Podsjetimo, Litvanija je zabranila prolaz robe pod EU sankcijama prema ruskoj enklavi Kalinjingradu, što je izazvalo bijes Moskve.
– Nadam se da predstavnici Litvanije imaju ostatke neke vrste profesionalizma u procjeni situacije. Moraju razumjeti posljedice, a posljedice će, nažalost, doći – rekla je Zaharova u emisiji Soloviev Live, prenosi RIA.
Ponašanje Vilnijusa Zaharova je nazvala “agresivno neprijateljskim”.
Prema njenim riječima, Litvanija je otišla “čak i izvan granica ponašanja koje je suprotno međunarodnom pravu”.
– Čini mi se da bi oni trebalo razumjeti glavnu stvar: Kada Rusija za nekoga kaže da je njegovo ponašanje otvoreno neprijateljsko, onda nema vremena za razgovor, nema vremena za pronalaženje formula koje bi mogle riješiti situaciju ili je gurnuti u stranu i praviti se da nema problema – dodala je Zaharova.
Naglasila je da će “provokacije Litvanije dovesti do odgovarajuće reakcije Moskve”.
Poručio je da je izbio požar u fabrici za preradu plina u Izjuu nakon ruskih udara te da je obrazovna zgrada u kijevskom okrugu u Harkivu 40 odsto uništena nakon napada.
Rekao je da se borbe nastavljaju na području Izjuma, ali da ukrajinske snage “odbijaju neprijateljske napade i sigurno drže svoje položaje”.
On je kazao da sukobljene strane intenziviraju vojnu operaciju širom Donjecke oblasti.
– Za sobom ostavljaju na desetine mrtvih ili povrijeđenih civila, uključujući i u oblastima koja ranije nijesu bila područja sukoba – kazao je Dižarik, prenijele su agencije.
Prema njegovim riječima, slična situacija je i u Luganskoj oblasti.
– Granatiranje, vazdušni napadi i borbe, kako se izvještava, nastavljaju izuzetno da otežavaju život ljudima u Sjeverodonjecku, Lisičansku i drugim mjestima u oblastima koje kontroliše vlada kao i oblastima koje kontrolišu nevladine organizacije – rekao je on.
Dižarik je istakao da strane u sukobu imaju obavezu da štite civile i civilnu infrastrukturu.
– Pozivamo ih da se postaraju da civili u Ukrajini koji su već prošli kroz ogromna stradanja ne budu samo pošteđeni, već imaju priliku da dobiju pomoć – rekao je Dižarik.
On je naglasio da su sa zajedno sa humanitarnim partnerima spremni da još više prošire svoje prisustvo.
– Ali nam je potrebno da strane urade svoj dio posla – dodao je Dižarik.
Evropska unija uspostavila je sistem koji državama članicama omogućuje označavanje nadolazećih poteškoća u nabavci energije pomoću tri rastuća niova upozorenja – počevši od “ranog upozorenja”, nakon čega slijedi “uzbuna”, a zatim “hitno”. Danska je sada na nivou “rano upozorenje”.
Sistem omogućuje međusobnu pomoć drugih zemalja EU-a, ali bi takođe mogao značiti usmjeravanje ka kontrolisanoj distribuciji plinskih zaliha.
Upozorenje prvog nivoa za Dansku izdao je u ponedjeljak je zamjenik direktora Danske energetske agencije Martin Hansen.
– Ovo je ozbiljna situacija s kojom se suočavamo i pogoršana je smanjenjem zaliha – rekao je Hansen u saopštenju, a prenosi Rojters.
Trenutno su danske zalihe plina popunjene oko 75 odsto, a plin je dopunjen posljednjih dana, dodaje agencija.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski sastao se sa glumcem, režiserom, scenaristom i producentom Stilerom, koji je u posjeti Ukrajini kao ambasador dobre volje UNHCR-a.
Glumac je posebno posjetio razrušena stambena naselja u Irpinu, gde je razgovarao sa građanima koji su preživjeli okupaciju.
Handout / UKRAINIAN PRESIDENTIAL PRESS SERVICE / AFP
Predsjednik Ukrajine i holivudski glumac razgovarali su o potrebama privremeno raseljenih u Ukrajini, kao i o onima u Poljskoj, koju je Stiler posjetio dan ranije.
Prema procjenama Ujedinjenih nacija, više od 4.500 civila je ubijeno u Ukrajini od početka rata 24. februara, a vjeruje se da je stvarni broj mnogo veći.
Više od 14 miliona ljudi bilo je prisiljeno da napusti svoje domove, uključujući više od 7,7 miliona onih koji su pobjegli u druge države, pokazuju podaci UN-a.
Iznos će se donirati UNICEF-ovom programu pomoći raseljenoj djeci iz Ukrajine, saopštila je aukcijska kuća “Heritage Auctions”.
Muratov, glavni urednik lista Nove Gazete i oštar kritičar Kremlja, prošle godine je Nobelovu nagradu za mir podijelio s filipinskom novinarkom Marijom Resom. Posvetio ju je šestoro svojih novinara koji su poginuli zbog svojega rada.
Nova Gazeta je objavila početkom marta da će ukloniti materijal o ruskim vojnim akcijama u Ukrajini sa svoje internetske stranice zbog cenzure, kao odgovor na prijetnje kaznenim progonom novinara i građana koji ne budu podržavali službeno stajalište Vlade o ratu u Ukrajini.
U videu koji je objavio “Heritage Auctions” Muratov je rekao da osvajanje Nobelove nagrade “daje priliku da vas čuju”.
– Najvažnija poruka danas je da ljudi shvate da se odvija sukob i da moramo pomoći ljudima koji najviše pate – dodao je ruski novinar, posebno istakavši “djecu u izbjegličkim familijama”.
Ruske snage jedino još nisu zauzele hemijsku tvornicu Azot u tom području, napisao je Hajdaj na Telegramu.
Obližnja sela su meta neprestanih napada.
U fabrici Azot se skriva oko 300 civila, rekla je potpredsjednica ukrajinske Vlade Irina Vereščuk, ali situacija se stalno mijenja.
Vereščuk je dodala da će zvaničnici pokušati uspostaviti sigurnosni koridor za civile koji žele evakuaciju iz fabrike.
Ruska novinska agencija Interfax izvijestila je da je 20 ukrajinskih civila napustilo fabriku u ponedjeljak, koristeći prolaz koji nije pod kontrolom ukrajinskih snaga.
Predstavnik separatista Rodion Mirošnik rekao je da su civili na sigurnom i optužio Ukrajinu da je spriječila evakuaciju civila iz regije “stalnim granatiranjem”, piše Interfax.
Kijev je ranije priznao gubitak Metiolkinea, predgrađa Sjeverodonecka.
Kremlj je u ovom intervjuu prvi put komentarisao slučajeve Aleksandra Druekea i Endija Hajna, američkih vojnih veterana, navodi NBC.
– Oni su plaćenici i bili su uključeni u ilegalne aktivnosti na teritoriji Ukrajine. Učestvovali su u paljbi i granatiranju našeg vojnog osoblja. Ugrožavali su njihove živote – rekao je Peskov NBC-u, na engleskom jeziku.
Smatra da bi trebali da odgovaraju za te” zločine koje su počinili
– Ti zločini se moraju istražiti – dodao je Peskov.
Kad je upitan da otkrije koje su zločine ti Amerikanci počinili, Peskov je priznao da njihova konkretna djela još nisu poznata, ali je ustvrdio da neće biti obuhvaćeni Ženevskim konvencijama o postupanju s ratnim zarobljenicima.
– Oni nisu u ukrajinskoj vojsci pa ne podliježu Ženevskim konvencijama – rekao je Peskov.
Nisu još potpuno razjašnjene okolnosti pod kojima su muškarci zarobljeni. Peskov je samo rekao da ih drže “vlasti”.
Upitan je prijeti li im smrtna kazna odgovorio je da će to “zavisiti od istrage”.
Vilnijus je zabranio tranzit robe obuhvaćene sankcijama EU-a preko litavske teritorije u i iz ruske eksklave smještene između Litvanije i Poljske.
– Ovo je, naravno, situacija koja se može riješiti diplomatskim putem. Koliko mi je poznato, sjutra će ambasador Evropske unije u Rusiji Markus Ederer biti pozvan u Ministarstvo vanjskih poslova – rekao je za rusku televiziju Alikhanov
Rusko Ministarstvo vanjskih poslova nije još potvrdilo tu informaciju, ali je Kremlju ponedjeljak osudio litvansku blokadu nazvavši je ilegalnom.
pobjeda
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].