Zbog nezakonitog prelaska granice procesuirana 261 osoba, registrovano 2.956 migranata

0

U periodu od januara do decembra protekle godine u Crnoj Gori registrovano je 2.956 migranata, a zbog nezakonitog prelaska državne granice prekršajno je procesuirano 261 lice, saopšteno je Dnevnim novinama iz Uprave policije.

Kako se navodi u odgovorima, ilegalni ulazak u Crnu Goru migranti najčešće ostvaruju prelazeći granicu pješke, u manjim grupama, nakon čega nastavljaju kretanje do prvog većeg naseljenog mjesta, često kao orijentir koristeći prugu ili lokalne puteve.

“Uslovljeno globalnim tokovima, pojačano kretanje migranata preko Crne Gore nastavljeno je tokom 2020. godine. Migranti iz pravca Republike Albanije u Crnu Goru ilegalno ulaze najčešće u području oko Graničnog prelaza Božaj i šireg pojasa kopnene granice kod Tuzi, rjeđe oko zajedničkog Graničnog prelaza Sukobin Murićani kod Ulcinja. Ilegalni ulazak u Crnu Goru migranti najčešće ostvaruju pješke, u manjim grupama, nakon čega nastavljaju kretanje do prvog većeg naseljenog mjesta, često kao orijentir koristeći prugu ili lokalne puteve”, saopšteno je iz policije.

Kako se dalje navodi, na izlazu iz Crne Gore ova lica najčešće se kreću prema Bosni i Hercegovini, gdje koriste područje kopnene granice oko graničnih prelaza Ilino brdo, Vraćenovići i Krstac kod Nikšića, kao i područja Metaljke kod Pljevalja, nakon čega nastavljaju dalje kretanje prema zemljama Evropske unije.

“Kada je riječ o državljanstvu migranata, najzastupljeniji su državljani Alžira, Maroka, Sirije i Pakistana”, ističu iz policije.

Većina migranata koji ilegalno uđu u Crnu Goru izrazi namjeru za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu, gdje se shodno Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca vrši identifikacija i registracija tih lica i o tome vode evidencije, nakon čega se u skladu sa pomenutim zakonom upućuju u nadležnu službu Ministarstva unutrašnjih poslova, odnosno Direkciju za azil kako bi podnijeli zahtjev za međunarodnu zaštitu.

“Lica koja ne izraze namjeru za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu smještaju se u Prihvatilište za strance, gdje se vrši utvrđivanje identiteta i organizuje njihov povratak u matičnu zemlju (prinudno udaljenje ili dobrovoljni povratak u saradnji sa IOM) ili u susjednu zemlju odakle su nezakonito ušli u skladu sa Sporazumima o vraćanju i prihvatanju lica čiji je ulazak ili boravak nezakonit (readmisija)”, navode iz Uprave policije.

Prema Sporazumima o readmisiji, za 11 mjeseci 2020. godine realizovan je redovni postupak za 21 lice i skraćeni postupak za 504 lica.

“Izvršen je prihvat po Sporazumu o readmisiji sa Republikom Hrvatskom za 32 lica, po Sporazumu o readmisiji sa Bosnom i Hercegovinom za 252 lica, po Sporazumu o readmisiji sa Republikom Srbijom za dva lica. Izvršena je predaja po Sporazumu o readmisiji sa Republikom Srbijom za jedno lice, po Sporazumu o readmisiji sa Republikom Albanijom za 208 lica, te primopredaja po Sporazumu o readmisiji sa Kosovom za devet lica”, zaključuje se u odgovorima.

ZAHTJEV ZA VRAĆANJE 278 CRNOGORACA

Kako se navodi u Izvještaju o realizaciji strategije reintegracije lica vraćenih na osnovu sporazuma o readmisiji za period 2016-2020. godinu, potpisan je Sporazum o readmisji sa Turskom (2016), Azerbejdžanom (primjenjuje se od 2017. godine), dok je sa Gruzijom potpuno usaglašen tekst sporazuma 2019.

Prije 2016. potpisani su sporazumi o readmisiji sa EU, Kraljevinom Norveškom, Švajcarskom Konfederacijom, Bosnom i Hercegovinom, Albanijom, Hrvatskom, Srbijom, Makedonijom, Kosovom, Moldavijom.

“Prije svega treba istaći da je readmisija čin države kojim se prihvata ponovni ulazak pojedinca (vlastitog državljanina, državljanina treće zemlje ili apatrida) za kojeg se otkrilo da je nezakonito ušao ili bio prisutan ili boravio u drugoj zemlji”, precizirano je u nedavno objavljenom izvještaju Ministarstva unutrašnjih poslova.

Sporazumom o readmisiji utvrđuju se uzajamne obaveza ugovornih strana, kao detaljnih upravnih i operativnih postupaka, u cilju olakšavanja povratka i tranzita lica koja ne ispunjavaju ili više ne ispunjavaju uslove za ulazak, prisustvo ili boravak na teritoriji države koja upućuje zahtjev za readmisiju.

Sporazumi o readmisiji predstavljaju značajan instrument politike povratka migranata i tražioca azila iz država članica EU kojima se definiše obaveza država potpisnica o ponovnom prihvatu svojih državljana, kao i državljana trećih država i lica bez državljanstva.

Takođe, Crna Gora može ispuniti obaveze koje je prihvatila Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju i sporazumima o readmisiji samo održivom integracijom povratnika kao najvažnijom karikom u lancu kontrole migracija.

“Pod održivom integracijom povratnika podrazumijeva se djelotvorna politika države, čiji je cilj da se povratnici integrišu na efikasan, održiv i dugoročan način u crnogorsko društvo, uz puno uvažavanje njihovih prava”, precizirano je u nedavno objavljenom izvještaju Ministarstva unutrašnjih poslova.

Kako se dodaje, najznačajnija aktivnost u periodu trajanja ovog strateškog dokumenta je ta što se konstantno smanjuje broj crnogorskih državljana za koje se traži saglasnost za vraćanje u Crnu Goru.

“Tako je 2016. zaprimljen zahtjev za readmisiju za 965 lica, 2017. godine za 756 lica, 2018. zaprimljen je zahtjev za readmisiju za 619 lica, 2019. za 392 lica, dok je 2020. (1.1-1.10) zaprimljen zahtjev za readmisiju za 278 lica, što znači da je ovaj broj opao u odnosu na 2016. godinu za oko 70 odsto”, stoji, između ostalog, u izvještaju.

Dnevne novine

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].