Željko Rutović: Lažne vijesti instrument za pokušaj destabilizovanja Crne Gore

1
Željko Rutović

Medijska pismenost i lažne vijesti bila je tema minule sedmice novinara Skala radija, u koju su bili uključene i pojedine nevladine organizacije i kulturni i javni djelatnici sa prostora kotorske opštine. Gost je bio i generalni direktor Direktorata za medije Ministarstva kulture Crne Gore mr Željko Rutović.

Učestvujući u emisiji Skala radija Skalin parapet, Rutović je naglasio da se radi o civilizacijskoj, globalnoj pojavi, fenomenu koji bez dileme ugrožava elementarne kulturne, demokratske, političke i svekolike nazore današnjeg građanina, o temi kojoj danas, više nego ikada, imamo potrebu da poklonimo izuzetnu pažnju. Na konkretno pitanje koliko smo i da li smo uopšte medijski pismeni, on je ustvrdio  da nijesmo. Nijesmo medijski pismeni iz nekoliko razloga. Ne u mjeri dovoljnog potrebnog kritičkog čitanja velike količine informacija ili, preciznije rečeno, dezinformacija koje se danas plasiraju.

Da razlog  bude još veći, smatra naš sagovornik, nijesu medijski pismeni sa namjerom ili ne, proizvođači informacija, medijski distributeri koji svojim sadržajem šalju negativnu poruku javnosti. Otuda, ruku na srce, teško se snaći građaninu u moru informacija ili onoga što nije, kako i na koji način prepoznati objektivnu kvalifikovanu informaciju koja je provjerena iz više izvora, koja nema svoje utemeljenje u prethodnim političkim, ekonomskim, bezbednosnim ili združenim interesima onoga ko plasira takvu poruku.

Dilemu da li je to zbog toga što nijesmo koračali u korak s vremenom i što nas je situacija u informativnoj sferi zatekla, i što nijesmo ni razmišljali o razornim posljedicama zloupotrebe informacija Rutović je objasnio konstatacijom da mi  danas ne živimo svijet tradicionalnih medija, medija koji su, koliko do juče, bili dio naše stvarnosti, na koje smo se mogli, u manjoj ili većoj mjeri, osloniti, pouzdati, imati informaciju koja će nam pomoći u našem dnevnom životu, u našim društvenim, kulturnim i političkim procesima. Na određeni način kao da smo se probudili u nekoj ružnoj stvarnosti današnjeg digitalno globalnog doba u kom su narasle mnoge digitalne platforme, razne socijalne mreže i gdje je informator postao svaki čovjek na svoj način, sa mogućnošću da proizvodi, plasira, distribuira, preuzima ono što on vjeruje da je informacija. Na žalost, smatra on, kada govorimo informacija, sa njom ne možemo baratati u njenom pravom smislu, jer većinski mi danas živimo taj svijet 21. doba u kom caruju poluistine, neistine, alternativne činjenice ili preciznije post istine. Raznorodna je i široka lepeza problema sa kojima se danas suočavamo u odnosu regulacije i samoregulacije. Narasla hiper svera medijske realnosti u kojoj je vrlo teško snaći se i onom dijelu građana koji su po vokaciji u komunikaciji sa medijskom stvarnošću, a kako tek onima koji imaju svoje probleme, svoje živote, svoje brige, i kako i na koju informaciju se osloniti. Vidimo praktično dejstvo te informacije da gotovo ni jedna porodica, nijedan segmenta društva nije mimoiđen od te količine negativnih posljedica dezinformacija postistina, a u jednoj širokoj društveno-političkoj lepezi tek vidimo sa čime se Crna Gora danas suočava, jasan je naš sagovornik.

Samoregulacija pala na ispitu

Imamo tu dva polja ili dvije grupe pitanja koje se danas postavljaju globalnom društvu. Odnos regulacije i samoregulacije. Sloboda izražavanja, kao temeljno ljudsko pravo je aksiom svakog oblika i postavke regulatornog okvira, kaže Rutović. Kako u okviru mandata evropskog prava Evropske unije, tako i zemalja koje su pristupnice Evropskoj uniji. I u tom kontekstu baštinimo Evropsko pravo u kome je sloboda temeljni, vrhovni ideal i mjera prema kojoj se upodobljava zakonodavstvo. Sloboda medija, nezavisnost medija, znači puna jedna atribucija tog i takvog okvira. U tom kontekstu pitanje postistina, lažnih vijesti, jeste problem sa kojim se suočila Evropa, svijet, Evropska komisija i gdje u kontekstu, sjedne strane slobode izražavanja, a s druge ograničenja te slobode, shodno demokratskom društvu, nema adekvatnih evropskih preporuka kao modela potencijalne legislative. Imamo danas na sceni tim stručnjaka koje je okupila Evropska komisija sa znatnim finansijskim sredstvima da, u kontekstu ovog doba, znači post medija digitalnog doba, pronađe moguće okvire za koherentno djelovanje, za obuku medijskih poslenika, prijem građana medijske pismenosti i mogućeg poticaja, kako regulacije, tako i samoregulacije ovog ambijenta. To je jedna strana. Druga strana, je činjenica da je zaista danas samoregulacija pala na ispitu. Nije dovoljno ako kažemo da je, u svojim redovnim godišnjim izveštajima Evropska komisija, kada je teren Crne Gore u pitanju, ukazivala na slabe, nedostatne mehanizme samoregulacije. Znači, samoregulacija, kao najveći oblik slobode udruživanja medijskih profesionalaca i vlasnika medija u poštovanju etičkog kodeksa, etike medija, danas je pala na ispitu. Naravno, mi imamo posledicu, ali treba tragati za uzrocima, smatra Rutović. Nećemo kazati da ti medijski poslenici ne znaju šta je etičko djelovanje i što je samoregulacija. To se prosto ne želi iz određenih političkih, ekonomskih, obaveštajnih,  paraobavještajnih interesa. Želi se proizvesti određena negativna posljedica. Ne biraju se sredstva. Ne biraju se mehanizmi i ne bira se čitav instrumentarij koji može proizvesti metež ili nejasnoće na društvenom, političkom ili drugom terenu. Sumarno, ideal bi tog odnosa bio što mekša regulacija, a što uspješnija samoregulacija od strane medijskih djelatnika, koju mi danas očito nemamo.

Rutović objašnjava da je, u situaciji kada su mediji  više političke partije nego zaista mediji u pravom smislu te riječi, teško očekivati da samoregulacija funkcioniše. Prosto taj instrument, kada imamo mikseve, hibridne elemente političkih i medijskih interesa ili kada u medijskom entitetu prevashodno stoji politički imperativ, politička nota i klasifikacija, onda se ne poseže niti se obazire na ono što jeste profesionalizam, što jeste standard. U danas živućoj stvarnosti Crne Gore školski primjer su urašavanja profesionalizma, etike. Narušavanja objektivnog, pluralnog informisanja zarad očito zadatih političkih trajektorija koje određeni punktovi žele ostvariti u Crnoj Gori. Otuda medijska industrija na ovaj način urušava samu sebe, urušava društveni ambijent, urušava jedan kulturološki ambijent ne ostavljajući ni malo mogućnosti da se kroz vodiče dobrog horizonta građanin usmjerava. Zato je mnogo teško građaninu i zato je dobro da se o ovoj temi razgovara da bi, koliko toliko, šira javnost percipirala uzroke i posljedice jednog medijskog djelovanja.

Evropsaka komisija u ekspertskim čitanjima ocijenila dobrim medijske zakone

Mi smo u aktivnoj reformi medijskog zakonodavstva. Zakon o medijima i Zakon o RTCG je upućen parlamentu i očekuje se da će poslanici i njima razgovarati  tomom sljedećeg mjeseca. Zakon o radiovizuelnim i medijskim servisima ili elektronskim medijima je u proceduri i on bi ovih dana trebao biti poslat na ekspertsko čitanje Briselu i Strazburu. Rad na izradi zakona obilježio je parcijalni i interesni motiv dijela članova radne grupe koji su, nezavisno od profesionalnih standarda od evropskog prava i standarda posmatrali uglove gdje mogu artikulisati svoj isključivi lični, profitni, komercijalni, ekonomski, politički ili neki slični interes. Rutović kaže da danas jednostavno nije moguće zaobići nešto što je standard. On je podsjetio da je zakon o medijima doživio 6 ekspertskih čitanja od strane Evropske komisije i od strane Savjeta Evrope a da je Zakon o RTCG imao tri čitanja. Doslovice, do zareza je analiziran i pregovaran svaki član. I prirodno je da nemožete poseći za onim elementom koji je van standarda. Rutović kaže da smo imali priliku da eksperi Evropske komisije učestvuju u radu radne grupe i da prihvate one stavove koje su branili članovi radne grupe i Vlade jer se radi o identičkim standardima sa evropskim. Na žalost, postoje i oni koji određene stvare ne žele čuti. Standard je dobar koliko kome odgovara, odnosno koliko odgovara datom inresu. Van toga jeste medijski huk, medijska buka, politička intonacija, etikecija određenih članova radne grupe kako bi se zamaglila prava stvarnost. Stvari su dobre ako idu samo na moju ruku, objašnjava Rutović. Ako je u pitanju neka druga sfera, onda ni sami zakoni za dio članova radne grupe nijesu dobri.

Ovdje smo na terenu pregovaračkog procesa. Te su ocjene javne, transparentne. Svi su mogli učestvovati u radu radne grupe ko je pokazao interes. Svaki entitet, subjekt društva. Čak su i pojedinačno, nevezano od udruženja komercijalne televizije sa nacionalnom pokrivenošću učestvovale, svaka ponaosob u radnoj grupi. Na kraju, prijedlozi zakona su dobili odlične ocjene Evropske komisije Savjeta Evrope koji kažu da su zakoni u skladu sa zakonima Evropske unije. Ko nije zadovoljan, neka polemiše sa Evropskom komisijom, poručio je Rutović.

Na konstataciju da ima nezadovoljnih, naročito onih iz NVO sektora koji podržavaju dio medija koji su bili u sastavu radne grupe a potom i na pitanje da li bolujemo od viška demokratije, Rutović je odgovorio da bolujemo od zloupotrebe demokratije. Ako želimo da se naviknemo da živimo u demokratskom društvu i težimo nečemu što želimo kvalifikati kao slobodu medijskog prostora, onda moramo da znamo da svaka sloboda ima svoja prava, obaveze i odgovornost. Nema apsolutnih sloboda pa nema ni medijske apsolutne slobode. Svaka sloboda podrazumijeva ograničenja shodna legitimnim interesima demokratskog društva. Određeni demokratski prerogativi i kvalifikativi od određenih djelova društva zloupotrebljavaju ili se kroz tu vrstu zloupotrebe eksponiraju glasom društva Crne Gore. Kao da drugih glasova ne postoji na našoj sceni. Pluralitet je dobar onoliko koliko odgovara određenom segmentu društva. Očito je da se moramo navići na demokratske standarde, uvažavanja razlika u mišljenjima, uvažavanja onoga što jeste standard, a ne posmatrati demokratiju i slobodu kao svoje privilegovano pravo da mogu kazati protiv svih sve što hoću, a zato ne snositi moralnu, ličnu, profesionalnu i svekoliku odgovornost.

Kada su u pitanju zakoni o kojima je bilo riječi, Rutović podvlači da nemamo veće instance i većeg monitoringa i ekspertize od Evrospke komisije Savjeta Evrope. Te su ocjene javne, a ako su te adrese u višestrukom čitanju kazale to što jesu onda polemičari kojima se nešto ne dopada ne polemišu više ni sa Vladom, ni sa Ministarstvom kulture ni sa Željkom Rutovićem. Adresa je Evropska komisija.

Lažne vijestima se želi poslati poruka da je Crna Gora nestabilan teren

Kada je u pitanju plasiranje lažnih vijesti, one su, na žalost, kod nas postale svakidašnjica. Utrkuju se mnogi mediji da objave vijest i za koju sami znaju da je lažna, a drugi da je prenesu. Na pitanje koliko takva vijest, posebno u ovim turbulentnim vremenima može da bude opasnost i prijetnja stabilnosti jednog društva, Rutović kaže da su brojne posljedice lažnih vijesti, dezinformacija i neistinitog medijskog izveštavanja. Mi danas, smatra on, imamo živuću aktuelnu društveno-političku stvartnost Crne Gore  gdje su svi mogući eksperimenti hibridnog, propagandanog, medijskog specijalnog rata protiv Crne Gore usmereni. Ne biraju se medijska, psihološka, propagandna i ukupna hibridna djelovanja, kako bi se ovaj prostor urušio u svojoj javnoj sferi, izazvao brojne društvene i političke posledice i na taj način poslala negativna poruka široj javnosti o Crnoj Gori kao nestabilnom terenu. Čitav instrumentarij, čitava školska postavka negativne propagande lažnih vijesti je danas na dijelu. Sa neke pristojne distance to će biti posve zanimljiva negativna literatura koju će, vjeruje naš sagovornik, istraživači zorno obrađivati i ukazivati na nešto što, samo po sebi kvalifikuje negativno fenomenologiju ovog medijskog doba. Lažna informacija sa svojom razornom  negativnom posledicom unosi haos, nered, paniku i neočekivana dejstva koja jedan kolektivitet može zadesiti.

Još nema rješenja ni na globalnom nivou za odbranu od lažnih vijesti

Odgovarajući na pitanje da li je ovo početak ili možda početak kraja onoga što se ovom žestinom u medijskoj sferi dešava kod nas, Rutović kaže da nije sklon vjerovanju da je početak kraja. Po njemu, to može imati svoje varijacije. Može imati različite oblike i različite vremenske module po kojima će se plasirati lažne vijesti, ali nema sumnje da će jedan kontinuirani oblik propagandnog dezinformisanja iz Crne Gore i van nje biti karakteristika jednog vremena, ne samo aktuelnog, nego i vremena koje je ispred nas.  Očito da karakter ciljeva određenih političkih i sve ukupnih opredmećuje i medijske alate kojima se želi rukovoditi na terenu. Tim prije što se ni na globalnom nivou ne vidi kraj nečemu što jeste lažna vijest. Moramo se sa time suočiti kao jednom negativnom stvarnošću i sve instrumente objektivne, zrele, akademske javnosti upotrijebiti da ukažemo na praktičnim primjerima kakve su te negativne posledice.

Rutović smatra da naše društvo nema do kraja razvijene mehanizme zaštite. Mehanizmi su na svima nama. Na akademskoj javnosti,  dominantno ili prevashodno da ukaže na sve posljedice sa snagom svog akademskog djelovanja, sa matičnim institucijama, sa svim institucijama koje Crna Gora ima na svom obrazovnom, akademskom institutu, u velikom resursu nacionalnog javnog servisa, zrelim i odgovornim medijima.

Mi smo u tekućoj izbornoj godini. U idućoj je popis. Sve da kažem sa značajkama koje će opredjeljivati kvalitet medijskog pisma. Rutović nije sklon da u zaključku kaže da se negdje uočava kraj ovoj priči. Imaće to svoje prikrivene modele manje ili više, napadne, sa svojom žestinom, a u konkretnom datom političkom trenutku i agendi  primenjivaće se i artikulacija negativnog medijskog pisma prema Crnoj Gori. Mi danas živimo izazovno vrijeme u Crnoj Gori i nema dileme da je ukupna hibridizacija koja podrazumijeva sve aspekte specijalno propagandnog rata danas na dijelu. Crna Gora  još jednom u svom djelovanju pokazuje svu ozbiljnost i odgovornost, kada je u pitanju zaštita državnih, nacionalnih i kulturoloških interesa.

Medijska pismenost odgovor na plasiranje lažnih vijesti

Na pitanje koliko smo spremni da, zbog pisma koje se prepoznaje, fabrikovanih sa adresa lažnih vijesti, medijsku pismenost uvedemo u školski obrazovni sistem, Rutović kaže da je to neminovnost i da se više ne smije čekati sa realizacijom te ideje. Danas 21. vijek nije samo promijenio djelovanje svoje medijske materice. Danas živimo u post medijskom društvu gde je, tako reći, slika sve i gde je objektivnost potpuno na drugoj strani. Zaboravili smo tradicionalne modele pravovremenog, istinitog i objektivnog informisanja. Mediji danas otvaraju svjetska pitanja, zatvaraju ih i diktiraju velike političke i nacionala agende. Ne manje socijalitet, dinamika i vitalnost jednog društva i globalno promijenila je i modele obrazovnih sistema. Danas nije dovoljno biti pismen u tradicionalnom mehaničkom obliku i vladati sa alatima koja su bila podobna ranom dvadesetom ili sredinom dvadesetog vijeka. Obrazovni sistem mora modelirati svoje institute, svoje programe i svoje prakse shodno naraslom digitalnom dobu, informatičkom društvu, vizuelnoj digitalizaciji a samim tim ili prevashodno sa onim što jeste medijska sfera, jer medijsko djelovanje nije izolovana sfera društva. Nije pusto ostrvo. Ona se po sistemu spojenih sudova razliva na sve aspekte društva. Medijska pismenost mora da bude dio obrazovnog programa u našim osnovnim i srednjim školama, a ne nikakvih izbornih ili fakultativnih ad hoc seminara koji, vjeruje Rutović, ne deju za rezultat ono što bi željeli. Rutović smatra da prosvjetne vlasti na ovu temu razmišljaju ili bi trebale razmišljati sa visokom odgovornošću jer svaki dan kašnjenja ispostavi će nam generacijske fakture koje ne možemo ničim kod mlade generacije sjutra nadoknaditi. Ono što se posije u ranoj fazi uzrasta adolescencije, to će biti alat koji će dinamički i na svaki način kreirati njihovu sutrasnjice, siguran je on. Mi imamo odgovornost pred budućim dolazećim generacijama i ovo je prilika još jednom da prosvjetne obrazovne vlasti razmisle pod snažnim glasovima društva i sveukupne javnosti kako dinamizirati kritičke mehanizme čitanja medijske sfere i medijskog društva. Da ne zaboravimo, kaže on, ovo je neposredno povezano sa našim identetom, sa našaom samobitnošću, jezikom, običajima, kulturom. Snažan medijskih huk globalnih medija i združenih interesa koji idu prema Crnoj Gori, trude se da dovedu u pitanje  identitetske postavke na kojima naše društvo počiva.  Mislim iskreno da nema mnogo vremena za promišljanje da li treba ili ne medijska pismenost da bude obavezan dio programa našeg obrazovnog sistema. Ponoviću, mora se reagovati brzo jer svako kašnjenje nosi svoje posljedice, kategoričan je naš sagovornik.

Litije politički protest a ne izraz vjerskih osjećanja

Rutović se osvrnuo i na dešavanjima koja imamo na ulicama naših gradova. On je siguran da vjerske proteste, i ne samo vjerske nego političke prvenstveno protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori prati veliki broj lažnih vijesti, koje nam uglavnom dolaze iz Srbije. Nijesu u velikom zaostatku ni pojedini domaći mediji, smatra Rutović koji objašnjava da su, pod maskom vjerske odrednice ili vrskog okupljanja, par ekselans na dijelu politički pritisci prema Crnoj Gori. Posebno zbog mlađe generacije, prisjetićemo se ikonografije, rukopisa, mitologije, manipulacije, ovo je ekvivalent sveukupnog pisma koji je početkom devedesetih godina donio pustoš na prostorima bivše zajedničke države. Ista ikonografija, ista retorika, ista manipulacija, ista mitologija, sa starom mantrom i novim ciljevima prema Crnoj Gori danas je na dijelu. Nije se moglo dugo prikriti da se politički interesi ne prepoznaju i oni su udruženi sa različitim aspektima gdje se u krajnjem izrazu medijski to referirati i prikazuje. Jer, Rutović je siguran da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti urađen po svim međunarodnim standardima, ustavnim i svim drugim prerogativima Crne Gore, kao i primjerima u našem okruženju.

Naš nezavisni regulator ispravno postupio kada je zabranio emitovanje programa pojedinih medija iz Srbije

Kada je u pitanju nezavisni regulator u Crnoj Gori, Savjet Agencije za elektronske medije, Rutović kaže da on ima sva ovlašćenja koja se temelje na međunarodnim standardima, shodno utvrđenoj proceduri međunarodnog prava da štiti svoj medijski prostor od govora mržnje, od zloupotrebe medija. To je razlog što je uslijedila zabrana emitovanja pojednim emiterima iz Srbije za određene programe, kazao je Rutović i podsjetio da ni jedna medijska sloboda nije apsolutna. Ona mora imati ograničenja legitimna demokratskom društvu što uostalom propisuju dokumenta i o prekograničnoj televiziji, direktivi o audio-vizuelnim medijskim uslugama, zaključno sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Posve je prirodno da te instrumente i institute u odbrani državnog nacionalnog  medijskog prostora, mira i stabilnosti sve ukupno upotrijebi međunarodne standarde kako bi zaštitili naš prostor od govara mržnje i svih negativnih aspekta urošavanja nacionalnog, jezičkog i kulturnog identiteta Crne Gore, kaže Rutović.

1 KOMENTAR

  1. ..Podnaslov idealan spoj plasirane (ne) neistine(da nije sve crno-i bijelo i obratno) ..da su Penzionerima Crne Gore..od 1.janaura.2020 godine povećne penzije za 10 %-(prosječne ) osnovice od 4,50 eura…?” Nota bene u uslovima kada-po zvaničnim podatcima-iz analiza “MONSTAT”-a..da je Crna Gora vodeća zemlja na Balkanu i Evropi po rastu BDP i ukupnog privrednog rasta u 2019 godini-sa/za preko 4%..?

    O Litijama i Litijašima..neću trošiti ni riječi ni vrijeme-polazeći od ISTINE..da su isti RETROSPEKTIVA-krvavih “događanja naroda”-iz ABlejalice-kontrarevolucije -1988/1989 godine…kojom je “BOGU na ISTINU”..POSLATA ZA NAVIJEK-RAZORENA i pretvorena u ljucku krv i pepeo- naša Domovina Socijalistička Federativna Repubika Jugoslavija-Jedna od Vodećih Antifašističkih Zenalja..Evrope i Svijeta…do njene LIKVIDACIJE-“U RATU ZA MIR”-NA KONAVLE i DUBROVNIK i dalje ..u “spašavanju srpstva i kosova”,kao i u “ispravljanju neprirodnih granica-koje su “Crtali Nepismeni Naši rahmeti BOLJŠEVICI”…do 1988.godine..I od 1989/1991-1992-1999 godine…?!

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je skala@t-com.me.